Osim toga, Hamas hoće uništiti Izrael, što smatramo potpuno neprihvatljivim. Kada se sve to uzme u obzir, postaje jasno zašto smo u Ujedinjenim narodima glasali protiv”, doznaje se od visokog diplomatskog izvora bliskog vladi Andreja Plenkovića koji je pričao za Jutarnji pod uslovom da ostane anoniman.
Hrvatska je među 14 država koje su glasale protiv rezolucije kojom se traži “trenutno, trajno i održivo humanitarno primirje” između izraelskih snaga i militanata Hamasa u Gazi”.
Protiv su glasale i Austrija, Češka, Mađarska, Izrael i SAD, uz neke manje zemlje, dok se od glasanja uzdržalo 45 država među kojima su Njemačka i druge članice EU.
Takva pozicija hrvatske diplomacije – sudeći po reakcijama u medijima i na društvenim mrežama – naišla je na brojne kritike, pa i optužbe da nimalo ne mari za težak položaj palestinskih civila u Gazi.
Citirani diplomat dodao je kako ne bi bilo nelogično niti da je Hrvatska ostala suzdržana, “ali ovako smo puno jače izrazili stav uz koga smo. To što smo napravili je najispravniji put”, dodao je.
I jedan drugi donedavno visoki diplomatski dužnosnik iz redova HDZ-a također je zahtijevao anonimnost. Ali i on podržava ovakvo glasanje uz objašnjenje kako Hrvatska nije iskočila iz uobičajenog ponašanja na razini Europske unije:
“To znači da glasamo kao ostali onda kada EU ima zajedničko stajalište o nekom pitanju, a kada nema, zauzimamo vlastiti stav. Ovaj put Hrvatska je zauzela poziciju koja pokazuje snažno razumijevanje izraelskog prava na obranu. Uostalom, premijer Plenković je više puta rekao da sve treba biti u skladu s međunarodnim i humanitarnim pravom, a iako smo pri glasanju bili dio manje grupe zemalja u UN-u, ostali smo privrženi načelima koja smo i do sada zagovarali”.
Za kraj je još jednom dodao: “Hrvatska sigurno ne bi blokirala zajedničku poziciju EU, ali pošto je nije bilo, stali smo uz Izrael”.
S time se ne slaže Tonino Picula, nekadašnji šef diplomatije u vladi Ivice Račana, a sada zastupnik u Europskom parlamentu.
Picula smatra da je Hrvatska trebala glasati suzdržano, poput dobrog dijela zemalja članica Europske unije, jer to ne bi mijenjalo suštinu, a to je da “Hrvatska smatra kako Izrael ima legitimno pravo da se brani, što je nedavno naglasio i Europski parlament.
Ali moraju biti uspostavljeni humanitarni koridori za Gazu, ne smije se dopustiti da u vojnoj akciji stradaju civili, a isto tako ne smije se sve Palestince izjednačiti s Hamasom. Naravno da zbog NDH moramo biti pažljivi u odnosima s Izraelom, ali onda dosljednost treba pokazati prilikom svakodnevnog ustaševanja ili kod posljednjeg istupa Ivana Penave. Isto tako, imamo islamske zajednice u Hrvatskoj i BiH, za koju se zalažemo da uskoro dobije datum početka pregovora s Europskom unijom. A u Federaciji BiH hrvatske i bošnjačke stranke surađuju pa je i zbog toga trebalo pokazati jednu vrstu obzira”.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Picula misli da puno toga ovisi o Americi.
“Anthony Blinken vjerojatno vrlo često razgovara s izraelskom stranom, da ograniče svoje akcije na sjeveru Gaze. Odnosno da naprave što moraju, ali da vode brigu o ljudima koji jednostavno ne mogu iz jednog prenapučenog prostora prijeći u drugi, već ionako prenapučen, a istovremeno im se ne dopušta humanitarna pomoć. To je apsurdno”, upozorava Picula.