Svjetske cijene prehrambenih proizvoda zabilježile su rast i tokom aprila 2026. godine, što je treći uzastopni mjesecuzlaznog trenda. Prema najnovijem izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), indeks cijena hrane u prosjeku je iznosio 130,7 bodova, što je za 1,6 posto više u odnosu na revidirani martovki nivo.
Iako su poskupjela biljna ulja, meso i žitarice, taj je rast djelomično ublažen padom cijena šećera i mliječnih proizvoda. U poređenju s prošlom godinom, indeks je viši za dva posto, no i dalje je znatnih 18,4 posto ispod rekordnog nivoa iz marta 2022. godine.
Žitarice pod utjecajem suše i skupih gnojiva
Indeks cijena žitarica blago je ojačao i u aprilu je iznosio 111,3 boda. Na ovaj porast najviše su utjecale veće cijene pšenice i kukuruza. Pšenica je poskupjela zbog mogućnosti pojave suše u dijelovima SAD-a, ali i prognoza o manjku padavina u Australiji. Dodatni utjecaj na cijene stvara i očekivano smanjenje sjetvenih površina pod pšenicom u 2026. godini jer se poljoprivrednici zbog visokih cijena gnojiva i energenata okreću kulturama koje zahtijevaju manje ulaganja. Situaciju dodatno kompliciraju i logistički problemi povezani sa zatvaranjem Hormuškog moreuza, piše Agroklub.
Sličan trend prati i kukuruz čije su cijene potaknute sezonski smanjenom ponudom te nepovoljnim vremenskim prilikama koje ometaju sjetvu u Brazilu i SAD-u. S druge strane, sirak je pojeftinio za četiri posto zbog slabije uvozne potražnje iz Kine, dok su cijene riže skočile za gotovo dva posto uslijed rasta troškova proizvodnje i transporta u zemljama izvoznicama.
Biljna ulja na najvišem nivou u posljednje dvije godine
Najveći skok u aprilu zabilježio je indeks cijena biljnih ulja koji je dosegnuo 193,9 bodova, što je najviši nivo od jula 2022. godine. Glavni pokretač rasta su više cijene palminog, sojinog, suncokretovog i repičinog ulja. Palmino poskupljuje već peti mjesec zaredom, prvenstveno zbog sve veće potražnje u sektoru biogoriva i moguće manje proizvodnje u jugoistočnoj Aziji.
Cijene suncokretovog i dalje su pod pritiskom smanjene ponude iz crnomorske regije, dok su kotacije u Argentini ipak blago oslabile zbog veće ponude uslijed jeka sezone prerade.
Meso skuplje nego ikada prije
Indeks cijena mesa dosegnuo je novi historijski najviši nivo od 129,4 boda. Govedina je dosegla novi vrhunac jer je ponuda stoke za klanje u Brazilu ograničena zbog obnove stada, dok je potražnja iz Kine i dalje iznimno snažna.
Poskupjela je i svinjetina, ponajviše u Evropskoj uniji gdje sezonska potražnja raste brže od ponude. Kod mesa peradi rast cijena u Brazilu nadoknadio je slabiju prodaju na Bliskom istoku, gdje su isporuke otežane zbog preusmjeravanja brodova s rute kroz Crveno more. Jedino su cijene janjetine ostale stabilne jer je manjak iz Australije nadoknađen slabijim uvozom u Kinu s Novog Zelanda.
Pad cijena mliječnih proizvoda i šećera
Za razliku od ostalih sektora, mliječni proizvodi zabilježili su pad cijena od 1,1 posto. Maslac i sir su pojeftinili jer je proizvodnja u Evropskoj uniji na svom sezonskom vrhuncu, a i u Okeaniji je ponuda mlijeka bila veća od očekivane. Ipak, cijene obranog mlijeka u prahu (SMP) dosegnule su najviši nivo u posljednje četiri godine zbog snažne potražnje iz Sjeverne Afrike i jugoistočne Azije.
Najveći pad u aprilu doživio je šećer čiji je indeks cijena pao za 4,7 posto. Razlog su dobre proizvodne prognoze u Kini i Tajlandu te početak nove berbe u Brazilu uz povoljne vremenske uvjete, što je na svjetskom tržištu stvorilo očekivanja o vrlo dobrom snabdijevanju u tekućoj sezoni.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.