Magazin

Pronađeno je idealno trajanje radne sedmice (nije 40 sati)

U Američkom Kongresu predstavljen je novi zakonski prijedlog kojim se standardni radna sedmica nastoji skratiti s 40 na 32 sata.

FOTO: FREEPIK
FOTO: FREEPIK

Inicijativa senatora Bernieja Sandersa i zastupnika Marka Takana predviđa da se zaposlenicima plaćaju prekovremeni sati za svaki radni dan duži od osam sati. Promjena bi se uvodila postupno tokom četiri godine, piše The Independent.

Potraga za idealnim brojem sati

Iako prijedlog cilja na 32 sata, postavlja se pitanje je li to doista idealna mjera. Ekonomisti sa Sveučilišta Duke utvrdili su da je “optimalna” radna sedmica za dobrobit zaposlenika bliži brojci od 37 sati. Ipak, ističu da bi se pozitivan utjecaj na kvalitetu života osjetio i s radnom sedmicom od 32 sata.

“Razina poboljšanja kvalitete života prvenstveno ovisi o tome hoće li ove promjene izravno utjecati na radnike koji trenutno rade iznimno velik broj sati”, napisali su istraživači u svojoj studiji iz 2025. godine. Svoje su nalaze temeljili na podacima prikupljenim od radnika u Njemačkoj, koji, slično kao i Amerikanci, često rade više od 40 sati sedmično.

Američki standard i praksa

Podaci pokazuju značajnu razliku u radnim navikama. Istraživanje Sveučilišta Arizona State iz 2016. godine otkrilo je da američki radnici na poslu provedu čak četvrtinu vremena više od zaposlenika u Evropi. Prema Gallupovom izvješću iz 2025., prosječni Amerikanac zaposlen na puno radno vrijeme tokom 2024. godine radio je oko 43 sata sedmično. Standard od 40 radnih sati sedmično u SAD-u na snazi je od 1940. godine, kada je izmijenjen Zakon o pravednim radnim standardima.

Utjecaj na zdravlje i produktivnost

Stručnjaci upozoravaju da radni tjedan od 40 ili više sati može imati negativne posljedice. Dugotrajan rad povezuje se s povećanim rizikom od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti. Državna studija provedena u Francuskoj 2019. godine pokazala je da osobe koje u prosjeku rade barem jedan desetosatni dan sedmično imaju za trećinu veći rizik od moždanog udara u odnosu na one koji ne rade redovito dulje. Taj je rizik bio najizraženiji kod mlađih od 50 godina.

Osim zdravlja, dulji rad utječe i na učinkovitost. Studija Sveučilišta Stanford iz 2013. godine pokazuje da produktivnost počinje opadati nakon 50 radnih sati sedmično. “Automobil ne vozi najbolje kad mu je rezervoar prazan”, objasnio je prošle godine psiholog dr. Adam Borland iz klinike Cleveland.