Magazin

Zbog čega osjećamo hronični umor i kako riješiti ovaj problem?

Hronični umor, pad imuniteta, virusne infekcije gripe, alergije, respiratorni i srčani problemi, prevencija, način dizanja imuniteta, uticaj vremana na zdravlje, teme su o kojima je za N1 govorio prim. dr. Mirsad Đugum - internista, kardiolog - akupunkturolog.

FOTO: UNSPLASH
FOTO: UNSPLASH
Ilustracija

Hronični umor

Za početak je objasnio zašto se sve više ljudi i pacijenata žali na hronični umor.

U suštini, u zadnjem periodu i par godina od Covida je to izraženo. Nedovoljna adaptacija svih nas na ono što nas je zadesilo, pa vremenski uslovi su drugačiji koji utiču na biološki proces. Nekada i naša nepažnja i da se adekvatno za sve veće oscilacije u vremenu adekvatno obučemo, ali i život kojim živimo. Narušavamo ga sami nedovoljnim aktivnostima i hranom koju konzumiramo. Holistički moramo pristupiti organizmu i misliti na sebe kako bi se zaštitili i naše zdravlje”, kaže doktor.

Podsjeća da je epidemija Covida okončana, ali da je virus i dalje prisutan u našem okruženju.

“Slabo se ljudi testiraju, ali virusa ima. Na sreću, ima malu vilurenciju i oboljenja su salbijeg intenziteta. Nije jakog intenziteta da izaziva smrtne slučajeva. Proglašen je prekid epidemije, ali on ostaje u našem okruženju”, dodaje.

Kaže da su ljudi narušenog zdravlja je zbog ubrzanog načina života zapostavljaju svoje tijelo.

Naše tijelo je prilagođeno tako da ima svoje energetske balanse. Jedna je stvar što sigurno nismo kadri održati zdravlje jer imamo puno prečih obaveza i ne obraćamo pažnje na psihičko i fizičko zdravlje. Imate kućne ljubimce ili auto, pa sipate benzin, idemo mehaničaru, ali ne posvećujemo pažnju organizmu jer i on ima tu potrebu. Pojačanje imuniteta je harmoniziranje života da unosimo sve što mu je potrebno i imati fizičku aktivnost”, upozorava.

Isto tako, kaže doktor, način života je nametnuo da imamo okruženje da je uvijek trka za nečim.

Nismo postavili prioritete šta je to bitno da bi održavali zdravlje. Živimo u društvu stalnih napetosti i to izaziva stres i to uvijek dovodi do određenog oboljenja. Malo imamo pozitivnih energija i emocija. Malo dajemo i jedni drugima pozitivne emocije kako bi postigli efekte unutar društva i porodice. Veoma malo brinemo o svom zdravlju. Kada se iko zapitao koliko udahnemo unutar minute, ili srce koje dnevno izbaci 6 hiljada litara krvi? Koliko je tih balgodeti dato nama, a mi to nećemo da njegujemo”, pita se Đugum.

Fizički narušeno zdravlje uništava psihičko i obratno

Oscilacije u vremenu kojima svjedoče građani BiH također utječu na zdravlje.

“Kolike su vremenske temperature vani, tome se moramo prilagoditi. To su vanjski faktori, vjetar, sunce, vlaga. To su faktori koji su patološki, koji mogu izazvati određeno oboljenje. Moramo se izlagati vanjskim faktorima, nemamo drugi mehanizam već se prilagoditi i onda ćemo biti u stanju da štitimo naše zdravlje”, kaže.

Dodaje kako život u ovakvom sistemu negativno utječe na naš kompletan sistem.

“Imamo kardio – respiratorna oboljenja, uzimamo upitnu prehranu industrijsku. Nismo ni svjesni šta nam to donosi. Vjerovatno mi danas nismo u stanju da na sve odgovorimo. Ima puno više alergena u okruženju, u prehrani sa pesticidima, genetski modificirane hrane. Moramo biti realni i u pripremi brze hrane, jer dolazi do visoke koncentracije alergena. Nekada nije toliko bilo izraženo kao sada. Jedemo hranu za koju ne znamo kvalitet, zemljište na kojem raste, dodatke za njen brži raste”, kaže Mirasad Đugum.