“Podjele i secesionizam su najozbiljnije prepreke evropskoj integraciji Bosne i Hercegovine”, rekao je izvjestitelj Paulo Rangel na raspravi o izvještaju o BiH o kojemu će se glasati u srijedu, prenosi Hina.
Rangel je dodao da Komisija ne smije odblokirati sredstva bh. entitetu Republici Srpskoj dok se ne okonča demokratsko nazadovanje i da Vijeće mora sankcijama kazniti Dodika i druge destabilizacijske aktere.
U najnovijem raspirivanju napetosti u BiH, Narodna skupština Republike Srpske u junu je na Dodikovu inicijativu usvojio zakon kojim je zabranio provedbu odluka Ustavnog suda BiH na teritoriju tog entiteta, a ranije i zakon kojim je zabranio objavljivanje odluka Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta u Službenom glasniku entiteta jer ne priznaju njegov mandat.
Schmidt je odlukom od 1. jula poništio sporne zakone i nametnuo izmjene kaznenog zakona kojima je predviđena kazna do pet godina zatvora za osobe koje ugrožavaju ustavni poredak.
Eurozastupnici upozoravaju da Dodikovi postupci rade protiv evropske perspektive Bosne i Hercegovine te ugrožavaju pristup finansijskim sredstvima EU-a za projekte u RS-u.
Hrvatski eurozastupnik, socijaldemokrat Tonino Picula pozvao je Evropsku uniju na dosljednost na zapadnom Balkanu, nakon što je na nemire na sjevernom Kosovu odgovorila privremenim sankcijama toj zemlji, a isto odbija učiniti protiv Dodika.
“Što se treba dogoditi da istu dosljednost Komisija i EEAS pokažu prema Miloradu Dodiku koji ne samo da u svojoj političkoj karijeri bilježi poneki incident, nego je primjer dosljedne rušilačke politike”, rekao je Picula Hini i dodao da uz 14 uvjeta koje BiH treba ispuniti kako bi se približila vratima Unije, treba dodati i Dodikovu smjenu.
Evropski parlament u izvještaju o BiH osuđuje i “kontinuiranu rusku destabilizaciju zapadnog Balkana” i sastanke između visokih dužnosnika RS-a s vodstvom Rusije.
Ruska invazija na Ukrajinu obnovila je evropsku politiku proširenja, a Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za članstvo u Uniji u decembru 2022. godine.
“Da nije (ruskog predsjednika) Vladimira Putina, mnoge stvari bi danas bile drugačije. Ovako je ispalo da je jedan od najvećih promotora širenja NATO-a, kao i jedan od obnovitelja politike proširenja upravo čovjek koji je htio poništiti Evropsku uniju kao model i prekrojiti sigurnosnu arhitekturu”, ocijenio je Tonino Picula, član Odbora EP-a za vanjske poslove (AFET).