Iran je u noći sa subote na nedjelju ispalio više od 300 raketa i bespilotnih letjelica na ciljeve u Izraelu kao odmazdu za navodni napad Izraela na iranska ambasada u Damasku u kojem je poginulo nekoliko osoba. Saveznici Izraela stali su u njegovu odbranu: britanske i američke zračne snage pomogle su u odbijanju iranskih napada. I Francuska je očito učestvovala u tome, iako nije jasno jesu li francuske jedinice ispaljivale rakete.
Veliku pažnju privukla je činjenica da su jordanske zračne snage pružile podršku Izraelu. Susjedna zemlja je naime otvorila svoj zračni prostor za izraelske i američke avione, a očito je i učestvovala u obaranju bespilotnih letjelica koje su povrijedile njen zračni prostor. Agencija Reuters izvještava da su stanovnici Jordana primijetili veliku aktivnost u zračnom prostoru. Na društvenim mrežama kružile su snimke ostataka oborene bespilotne letjelice na jugu jordanskog glavnog grada Amana.
„Pored toga, zaljevske države, uključujući i Saudijsku Arabiju, možda su igrale indirektnu ulogu, jer su u njima smješteni zapadni sistemi za protuzračnu odbranu, zračni nadzor i mogućnost dopunjavanja goriva u zrakoplove, što je sve nužno za tu operaciju”, piše britanski Economist.
Izraelci i Arapi mogu sarađivati
Neki komentatori su odmah u svojim objavama slavili arapsko učestvovanje, ističući da to dokazuje da Izraelci i Arapi mogu sarađivati i da Izrael nije sam na Bliskom istoku, kao što su istakli Anshel Pfeffer, kolumnist liberalnog izraelskog lista Haaretz i Mairav Zonszein iz think-tank instituta International Crisis Group.
“Napadi Irana su iza Izraela okupili još više onih koji ga podržavaju iz cijelog svijeta, uključujući utjecajne arapske države koje su kritične prema izraelskoj ofanzivi na Gazu, ali ipak podržavaju odgovor na iranske napade dronovima”, rekao je Julien Barnes-Dacey, šef programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Evropskom vijeću za vanjske poslove (European Council on Foreign Relations).
Jordan je jedan primjer, tamošnja vlada ekstremno kritički gleda na postupanje Izraela u Gazi. Jedna od pet osoba u Jordanu, uključujući i tamošnju kraljicu, ima palestinsko porijeklo i u proteklim sedmicama došlo je do sve većih neprijateljski nastrojenih protesta protiv Izraela.
Zajednički saveznik u SAD-u
Istovremeno, Jordan dijeli granicu s Izraelom, nadzire džamiju Al-Aksa i Brdo hrama u Jeruzalemu, jedno od najvažnijih svetih mjesta za muslimane, Jevreje i kršćane, i sarađuje s izraelskim vlastima – uglavnom iza kulisa. No, i Sjedinjene Američke Države su važan saveznik te zemlje.
Jordan, stoga, mora izbalansirati mnoge suprotstavljene interese kako bi osigurao političku stabilnost zemlje i njenu odbranu. Tamošnja vlada je brzo jasno naglasila da je podrška Izraelu također čin samoodbrane. “Neki objekti koji su prošle noći prodrli u naš zračni prostor presretnuti su jer su predstavljali prijetnju našem stanovništvu i gusto naseljenim područjima”, navodi se u izjavi vlasti. “Dijelovi (presretnutih objekata) pali su na našu teritoriju i nisu načinili značajniju štetu.”
I Saudijska Arabija postupa slično kao i Jordan. Vlada nastoji balansirati vlastite interese s međunarodnim saveznicima i istovremeno voditi vlastitu realnu politiku u vezi s konfliktom u Gazi.
Zainteresiranost za normalizaciju
Saudijska Arabija je u vrijeme terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. bila u fazi normalizacije odnosa s Izraelom. U napadu je poginulo oko 1.200 ljudi. Tokom kasnijih izraelskih vojnih operacija u Gazi je tokom proteklih mjeseci smrtno stradalo više od 33.000 ljudi. Saudijska Arabija je za sada obustavila proces približavanja Izraelu.
Saudijska vlada zagovara primirje u Gazi i kritikuje izraelsko postupanje u tom obalnom pojasu. Međutim, insajderi kažu da je Saudijska Arabija i dalje iza kulisa zainteresirana za poboljšanje odnosa s Izraelom.
Bilo da su tokom vikenda djelovali u interesu Izraela ili ne: Saudijci imaju mnogo drugih razloga da obaraju iranske rakete.
Već decenijama su Bliski i Srednji istok podijeljeni po vjerskim linijama. U zaljevskim arapskim državama je većinsko muslimansko sunitsko stanovništvo, dok je u Iranu većinski perzijsko i muslimansko šijitsko. Tamošnja međusobna neprijateljstva podsjećaju na sukobe u Evropi, gdje su se dvije velike religije, katolici i protestanti, okrenuli jedni protiv drugih – naprimjer u Sjevernoj Irskoj.
Decenije sukoba
Države poput Iraka, Sirije i Libanona su, međutim, multietničke i multireligijske, s mješavinom šijita i sunita, kao i drugih religija i brojnih etničkih grupa. U mjeri u kojoj su Iran i zaljevske države tamo pokušavali proširiti svoj utjecaj, oni su se našli između dvije vatre.
Tu u igru dolaze oni koji zastupaju iranske interese i vode tzv. proxy rat u njegovo ime. Riječ je o šijitsko-muslimanskim organizacijama koje od Irana dobivaju finansijsku, vojnu, logističku, pa čak u određenoj mjeri i ideološku podršku. Među njima su jemenski pobunjenici hutisti, savez pretežno šijitskih milicija u Iraku, kao i politička i vojna krila Hezbolaha u Libanonu. Tu pripada i Hamas, iako je u njegovim redovima najviše Palestinaca, koji su pretežno suniti.