Tako u Socijaldemokratskoj partiji izvještaj smatraju “dobrim znakom”.
Predsjednik te političke partije Nermin Nikšić je na profilu na mreži X iznio stav kako su “pozitivni signali iz EU – potvrda ispravnosti naše politike kompromisa i razgovora”.
Pozitivni signali iz EU – Potvrda ispravnosti naše politike kompromisa i razgovora
Jedan od pokazatelja rezultata našeg rada je dio usvojenih evropskih zakona u federalnom i državnom Parlamentu i najbolji izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine do sad. pic.twitter.com/MaRzyfg5ET
— Nermin Nikšić (@NiksicN) November 8, 2023
Njegov stranački kolega, Saša Magazinović, je prethodno na svom Facebook profilu objavio kako će vladajuća koalicija “nastojati da savlada prepreke na putu ka EU”.
“Još puno posla je pred nama i nastavit ćemo naporno raditi kao i do sada. Biće prepreka, ali ćemo nastojati da ih savladamo. Nikada na štetu države”, objavio je na svom Facebook profilu Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i član Zajedničke komisije za evropske integracije.
Uspjeli smo! Dobar znak za Bosnu i Hercegovinu!Radili smo i radimo s velikom energijom da se naša zemlja pozicionira tamo gdje pripada, gdje će biti sigurna i bolja za sve naše ljude. Još puno posla je pred nama i nastavit ćemo naporno raditi kao i do sada. Biće prepreka, ali… pic.twitter.com/eSwGAD6Vrp
— Sasa Magazinovic (@SasaMagazinovic) November 8, 2023
U Savezu nezavisnih socijaldemokrata kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako je aktuelna vlast “pomjerila sa mrtve tačke” put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.
Ali, kako smatra Radovan Kovačević, portparol ove političke partije, koja je dio vladajuće koalicije na državnom nivou, 14 prioriteta koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti, su “preambiciozni”.
“Onog trenutka kad Bosna i Hercegovina ispuni tih 14 priproteta trebala bi da bude punopravan član EU, a ne da se o nečemu takvom govori u kontekstu dobijanja kandidatskog statusa ili otvaranja pregovora”, ističe Kovačević za RSE.
Inače, Bosna i Hercegovina je u proteklim mjesecima usvojila pet državnih zakona koji su dio EU prioriteta.
EU je kao prioritet postavila formiranje novog, žalbenog suda BiH. Taj sud bi, kao drugostepeni, odlučivao po žalbama na presude državnog Suda BiH, za koji vladajući u RS-u kažu da je ”nametnut i neustavan”.
Danas pri Sudu BiH postoji Apelacijsko vijeće koje čine sudije tog suda koje izabere predsjednik suda putem automatskog informatičkog sistema.
Vladajući u Bosni i Hercegovini se ne mogu mjesecima dogovoriti gdje će biti njegovo sjedište. Stranke iz Sarajeva žele da on bude u Istočnom Sarajevu, a stranke iz RS-a u Banjoj Luci.
Što se tiče nadležnosti, stranke iz Sarajeva traže da on bude nadležan i za privredni kriminal, a tome se protive iz RS-a.Iz RS-a su tražili da se novim zakonom smanji nadležnost postojećeg Suda, a time i Tužilaštva BiH, te da Sud BiH i novi žalbeni sud budu nadležni samo za kaznena djela koja su počinjena na teritoriji oba entiteta.
Šta kažu analitičari?
Mladen Ivanić, bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine kaže za RSE kako je izvještaj EK “prirodna posljedica svega što se u Bosni i Hercegovini događa, svih unutrašnjih sukoba, te nedostatka minimuma političkog konsenzusa”.
“Ko god je očekivao da će se u takvim uslovima dobiti pozitivan odgovor i otpočeti pregovori, bio je vrlo naivan. A bilo je očito političara koji su u to vjerovali. Ovo samo znači da se ništa posebno nije desilo, jer će Komisija izvijestiti evropski Savjet o svakom napretku. Ali, to još uvijek nije garancija da će se u martu opet neka odluka donositi, ne vjerujem da će biti donesena”, ocjenjuje Ivanić, piše RSE.
Na upit RSE šta bi preporuka EK za otvaranje pregovora značila za Bosnu i Hercegovinu, Ivanić odgovara:
“Ne mislim ni da bi preporuka za otvaranje pregovora išta značilo, jer mislim da su politički akteri previše ukopani u svoje koncepcije koje nemaju apsolutnog dodira sa evropskim vrijednostima. Oni već godinama pričaju i jedni i drugi, a posebno ovi u RS o nekoj evropskoj perspektivi, a ne čine ništa, zato što to znači i demokratske izbore, nezavisno pravosuđe, nezavisne medije i čitav niz stvari koje se nadograđuju zato što to nije interes vlasti.
U Bosni i Hercegovini ako nešto misli da se radi, moraju doći nove političke snage, poštenije, iskrenije i snage koje imaju makar minimum međusobnog konsenzusa”, kaže Ivanić za RSE.
Elmir Sadiković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu ističe za RSE kako je izvještaj EK očekivan, jer BiH nije ispunila sve što je Evropska unija od nje tražila.
“Loptica je ponovo vraćena u BiH i našim strukturama da postignu kompromis, međutim stvarno stanje, kad govorimo o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, je takvo da će biti teško postići bilo kakav dogovor s Miloradom Dodikom”, kaže on.
Dodaje i da je ulazak BiH u EU važan proces, ali da su dijelovi sadašnje strukture protiv države i EU integracija, te da “nemaju volje i interesa, posebno politika koju vode HDZ BiH i SNSD”.
Četiri područja unutar 14 kriterija
Bosna i Hercegovina je 2016. zvanično podnijela zahtjev za članstvo u EU, a u decembru 2022. godine dobila je status kandidata za članstvo u EU.
Evropska komisija je u maju 2019. pred Bosnu i Hercegovinu postavila 14 prioriteta koje mora ispuniti kako bi bili otvoreni pregovori za članstvo.
Mišljenje Evropske komisije (Avis) je definisano u 14 prioriteta podijeljenih u četiri područja – Demokratija i funkcionisanje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave – koje BiH treba ispuniti kako bi počela pregovore o punopravnom članstvu.
Šta je ispunjeno?
U julu 2020. izmijenjen je Izborni zakon BiH čime je omogućeno da se 20. decembra 2020. održe lokalni izbori u Mostaru, prvi put nakon 2008. godine kad su posljednji put održani. Ustavni sud BiH je u oktobru 2019. ukinuo odredbu Ustava Republike Srpske o postojanju smrtne kazne.
Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji je potpisan 2008. i stupio na snagu 2015. godine, Bosna i Hercegovina je trebala izraditi program za usvajanje aquisa (zakonodavstva) EU, odnosno program integrisanja, a bh. vlasti su 2020. godine utvrdile metodologiju za izradu tog programa.
Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje osnovan je u 2015. godine, također kao tijelo u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. No, on nije funkcionisao budući da nikad nije usvojen poslovnik o njegovom radu, jer su neki delegati iz BiH u tom odboru inzistirali da se uvrste odredbe o etničkom načelu glasanja što, kako smatra Evropska komisija, nije u skladu sa evropskim standardima.
Politički kriteriji
Kopenhaški kriteriji koje BiH mora ispuniti trebali bi osigurati stabilnost institucija kojima se garantuje demokratija, vladavina prava, zaštita ljudskih prava i prava manjina kroz proces stabilizacije i pridruživanja.
Evropska komisija konstatuje da su u Ustavu BiH pobrojane nadležnosti na državnom nivou, čime su sve ostale nadležnosti pripale entitetima.
Od BiH se traži da osigura pravnu sigurnost u pogledu podjele nadležnosti između različitih nivoa vlasti.
Naime, u BiH ne postoji postupak koji omogućava državnom nivou da spriječi i ukloni povrede prava EU koje bi počinili drugi nivoi vlasti, a za koje bi cijela Bosna i Hercegovina bila odgovorna.
Što se tiče novih zahtjeva za prijenos nadležnosti na državni nivo koji dolaze s mišljenjem Evropske komisije, a koje su potrebne za dobivanje statusa zemlje kandidatkinje, dovoljno je navesti da se vladajuće stranke iz bh. entiteta Republika Srpska danas zalažu za vraćanje nadležnosti na entitete koje su ranije prenesene na državni nivo, uključujući i rasformiranje Oružanih snaga BiH.
Određena izborna prava rezervisana su za građane koji pripadaju “konstitutivnim narodima” – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima.
Ustav BiH sadrži odredbe zasnovane na nacionalnoj pripadnosti i prebivalištu koje nisu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, što je potvrđeno i u presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
To su odredbe koje se odnose na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja Predsjedništva BiH kao šefa države, te izvršnih i zakonodavnih tijela.
BiH bi, da bi se ispunio ovaj kriterij, trebala izmijeniti svoj Ustav za što je potrebna dvotrećinska većina u državnom parlamentu.
U mišljenju Evropske komisije se navodi i da Ured međunarodnog visokog predstavnika (OHR), koji ima ovlasti donositi ili mijenjati zakone i smjenjivati dužnosnike, nije u skladu sa suverenitetom BiH, a time ni s članstvom u EU.
Međutim, za ukidanje OHR-a je 2008. godine postavljeno 5+2 uslova i cilja među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provedba Konačne odluke za Brčko Distrikt BiH, fiskalna održivost BiH, te zaživljavanje vladavine prava koja podrazumijeva usvajanja državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje državne strategije za reformu sektora pravosuđa.
Dva cilja su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i na koncu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira koji, uz SAD, čini i nekoliko zemalja EU-a, te Turska kao predstavnica Organizacije islamske konferencije.