Iskustva tamošnjih proizvođača će uskoro biti predstavljeno i u Sarajevu, pa je to ujedno prilika da se zainteresirani poljoprivrednici upoznaju sa načinom uzgoja i sakupljanja šafrana, te pripremom jela i poslastica s njim.
Naime, Kulturni centar Ambasade Irana u Sarajevu najavio je za 15. novembra događaj na kojem će šafranska iskustva i doživljaje prenijeti ugledni gosti i novinari kojima je tema bliska, a predavanje će biti održano u galeriji IKC-a u ulici Ferhadija.
Šafran se uzgaja u 22 iranske pokrajine, ali pokrajine Khorasan Razavi, Sjeverni Khorasan i Južni Khorasan u istočnom Iranu čine gotovo 90 posto njegove ukupne proizvodnje u državi. Poznat kao “crveno zlato”, magični je sastojak perzijske kulture, od aromatične hrane i šarenih deserta, do tjelesne i duhovne medicine, piše Preporod.
Skupi začin dugo vremena uživa veliku potražnju i čak je, kako podsjećaju iz novinske agencije IRNA, zbog njega došlo do rata 1374. godine u centralnoj Evropi. Svake godine sezona žetve šafrana počinje rano u novembru. Dok nema većine druge vegetacije, svijetlo ljubičasto cvijeće prekriva polja i stvara izvanredan krajolik u suhim predjelima Irana. Glavni proizvođači šafrana su na istoku zemlje.
Šafran se od davnina koristi kao specijalni začin u iranskim kuhinjama. Tanki sloj riže miješane sa šafranom pospe se po vrhu bijele gomile riže i žutike, a pored pilećeg kebaba (joojeh kabab) se služi vrlo često kada se neko ugošćava.
Iranci cijene šafran i koriste ga umjereno jer vjeruju da prekomjerna upotreba može naštetiti njihovom mentalnom zdravlju. Uživaju u ukusnom sladoledu od šafrana (Bastani Sonnati) u vrućim ljetnim danima ili ga poslužuju u zdjelicama od slatkog pudinga (Sholeh Zard) tokom vjerskih obreda. Neki također prave osvježavajući biljni čaj, zajedno s laticama ruže, piše Agroklub.