Ovaj politolog i profesor evropske politike na KU Leuven institutu za javnu upravu, od februara do aprila 2022. godine vršio je funkciju istraživačkog saradnika na Leibniz institutu za evropsku historiju u Mainzu. Od jula 2022. Van Hecke je nerezidentni gostujući saradnik u istraživačkom servisu Evropskog parlamenta. Njegovo istraživanje se najznačajnijim dijelom fokusira na komparativne politike, studije EU i političku historiju.
Kako je kazao u izjavi za Fenu, fokus njegovog interesovanja je zapadni Balkan, gdje je prvi put bio kao student 1998. godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. U okviru svojih predavanja i razgovora sa bh. studentima govorit će o proširenju Evropske unije, temi koja je ponovo u agendi. Obišao sam zemlje zapadnog Balkana, razgovoarao sa profesorima, akademicima, političarima, stručnjacima, medijima i mladima, a na taj način želim na neki način kompenzirati briselsku perspektivu gledanja na sve što se dešava. Status kandidata BiH možda nije velika stvar za narod u BiH, ali itekako je tema o kojoj se razgovara u Briselu. Nije važno samo kako EU vidi BiH, već i kako BiH vidi Uniju, a to je nešto što želim ponijeti kući nakon ove posjete – izjavio je Van Hecke.
Smatra da je BiH već odavno premašila rokove za pristupanje Evropskoj uniji i da je mnogo toga propušteno, za što su krive obje strane i sada iz toga svi trebaju izvući pouke. Evropska unija je to shvatila i na primjeru Ukrajine se vidi da može promijeniti svoje stavove.
Dodao je da svi u BiH i zemalja regiona moraju obnašati svoju ulogu u procesima pristupanja EU, te da je veoma važno da do kraja godine dođemo do jedinstvenog stava kako bi ljudi iz regiona na terenu tačno znali šta trebaju raditi. Tu ne mislimo samo na političare već na sve građane zapadnog Balkana. Ako danas sletite na aerodrom u Sarajevu, vidjećete da je on obnovljen, ali onda vam taksista ispred pokuša naplatiti 40 KM za vožnju do grada. On vas vara i na taj način potkopava šanse BiH da pristupi Uniji – zaključio je Van Hecke.