Ekonomija

Kina je pred potpunim demografskim slomom: ‘Ovo je drama kakvu svijet nije vidio, posljedice će biti globalne'

Čak i službeni kineski podaci govore o padu stope fertiliteta na rekordno nisku razinu u 2022. godini od 1,09, što je najniža stopa fertiliteta u svim državama s više od 100 miliona stanovnika.

FOTO: CHINA BRIEFING
FOTO: CHINA BRIEFING

Poznato je da se Kina uvrstila u grupu država kojima će usporavanje privrednog rasta dramatično utjecati na razinu privrednih aktivnosti, ali se otvara pitanje da li službeni kineski podaci, koje Komunistička partija Kine prilagođava propagandnim potrebama, doista otkrivaju prave razmjere demografske drame s kojom se suočava Kina?

U fokus zapadnih eksperata došlo je friško istraživanje koje je provela Family Planning Association u kojem se konstatira da se udio parova bez djece više nego udvostručio u vrlo kratkom razdoblju; između 2017-2022. broj parova bez djece narastao je s 20,6 posto na 43,2 posto. Pojedini stručnjaci zaključili su kako se radi o tektonskom demografskom poremećaju tj. trendu koji još nije zabilježen u historiji čovječanstva. Tako dramatično demografsko usporavanje države koja broji više od 1,4 milijarde stanovnika sasvim sigurno će transformirati ekonomsku i socijalnu sliku planete, ne samo Kine. Drugim riječima, postalo je potpuno jasno da se Kina suočava s najtežim izazovom moderne historije, većim čak i od učešća u globalnom geopolitičkom obračunu začetom nakon invazije Putinovog režima na Ukrajinu, a istodobno mora rješavati ‘dnevne‘ ekonomske izazove koji se više ne čini lako premostivima na srednji rok. Pobrojimo samo neke od tih izazova.

Ekspert za Kinu, Tor Vizsla, piše: „Njihove ažurirane stope nataliteta oslikavaju sumornu sliku njihove budućnosti. Što pokazuju? (vidi grafikon iznad) Pokazuje da je manje mladih, a više starih; ali s obzirom na nejednakost – mladi ljudi će morati pridonijeti socijalnim službama i medicinskoj industriji (u smislu subvencija) kako bi osigurali svoje starije sugrađane. To će neizmjerno povećati cijenu kineske radne snage – ali bez koristi od potrošačke ekonomije tipa Sjedinjenih Država.“

FOTO: STRATFOR
FOTO: STRATFOR

Kinezi upravo pokušavaju stimulirati ekonomiju kroz snižavanje troškova zaduživanja, ali tako da zadrže stabilnost kineskog bankovnog sistema nabujalog na 56 hiljada milijardi dolara te istodobno zaustave slabljenje valute. Međutim, pored odlučnosti KP Kine da nastave gaziti velikim koracima naprijed, najednom u Kini – državi koja je postala simbolom zadivljujućih stopa rasta – prema jednom od scenarija prijeti čak i recesija. Posebno je dramatična situacija s industrijom real estate developera, koja se financira iz tzv. kineskog ‘bankarstva u sjeni‘. Niko nije siguran koliki će komad tog financijskog tržišta od 2,9 hiljada milijardi dolara preživjeti. Trustovi koji financiraju developere kao izvore sredstava koriste proizvode koji bankovnim štedišama nude vrlo visoke prinese, a sada se ta spirala neodrživog rasta počela urušavati. Sve je više dijelova financijskog sektora, trustova i developera koji ne mogu platiti dospjele obveze u roku, kao što se prošle sedmice dogodilo najvećem graditelju kuća i stanova u Kini, Country Gardenu. Nakon toga analitičari JPMorgana upozorili su da gledamo „zlokobni krug financiranja nekretnina, intenziviranje likvidnosnog stresa za developere i njihove nebankarske vjerovnike.” U osnovi je vrlo široka populacija Kineza navučena da kupuju financijske proizvode koji preusmjeravaju novac u velike nekretninske projekte, pa ispada da su Kinezi indirektno kupovali udjele u nekretninskim projektima, kao što su mnogi na Zapadu spekulativnu kupovali dionice očekujući njihov beskrajan rast. A muzika i svjetla na razuzdanoj zabavi su ugašena.

Zapravo su se strukturni problemi Kine počeli usložnjavati i ispreplitati. Primjerice, gledajući izvana dojam je kako u Kini svako ima posao, ali to nije tačno. Paradigme kineskog tržišta rada ubrzano se mijenjaju. Stopa nezaposlenosti mladih raste im tolikom brzinom da je KP Kine odgovorila cenzurom; više ne objavljuju podatke. „Nezaposlenost mladih samo je jedan od problema s kojima se suočava Kina, druga najveća svjetska ekonomija nakon SAD-a, jer se oporavlja sporije nego što se očekivalo od tri godine izolacije od pandemije. Stopa nezaposlenosti u urbanim sredinama za ljude u dobi od 16 do 24 godine ove je godine neprestano rasla iz mjeseca u mjesec, dosegnuvši rekordnih 21,3 posto u junu- četiri puta više od ukupne nezaposlenosti“, zabilježio je NBC News. Poruka KP Kine jest neka mladi budu manje izbirljivi kod traženja posla, što znači da ne vide jednostavno rješenje.

Iako se radi o vrlo grubom pojednostavljivanju, može se reći da se kineska ekonomija bazira na vrlo snažnoj industriji, nekretninskom biznisu i farmaceutici. Ovaj zadnji sektor i dalje je vrlo robustan. A sada njihov uspješni i relativno jednostavni model rasta udara u zid. „Kina je – kroz Veliki skok naprijed – izgradila ekonomiju rada koja je razvila svoj BDP nasilnim uklanjanjem ljudi s farmi i njihovim trpanjem u gradove, malene stanove i industrijska postrojenja – i kao rezultat toga, prestali su imati djecu. Ovaj model funkcionira sve dok imate jeftinu radnu snagu – ali uvijek je osuđen na propast; sam mehanizam uspjeha nakon nekog vremena završi pucanjem u nogu. Kina zapravo gubi ljude svake godine i prema UN-u je u službenom ‘opadanju stanovništva‘“, objašnjava Tor Viszla te nadodaje: „Nasuprot tome Sjedinjene Države imaju potrošačku ekonomiju koja uvoz ljudi putem imigracije dok Kina to ne čini…“

„Današnja situacija u Kini stoga nije iznenađenje niti iznenadna kriza. Umjesto toga, to je rezultat dugotrajnog sporog gorenja i skupa mnogih faktora. Suština je, međutim, temeljna dilema: kratkoročni lijek nasuprot dugoročnom strukturnom pomaku. Jedini način da se stvari odmah poprave bila bi velika injekcija gotovine središnje vlade. To bi moglo poduprijeti i očistiti loše dugove u sektoru nekretnina, spasiti nesolventne banke u sjeni, potaknuti agregatnu potražnju i spriječiti privredno usporavanje, itd. Također bi mogao nastaviti promicati rast važnih novih sektora s većom dodanom vrijednošću, od zelene tehnologije i električnih vozila do umjetne inteligencije i e-trgovine. Ali to bi imalo značajne troškove za dugoročne strukturalne ciljeve. Ogromna nova potrošnja i/ili pozajmljivanje sada bi te balone cijena imovine učinili još gorima. Nastavilo bi se istiskivati ​​potrošnju i produktivnija ulaganja. A kasnije bi bilo teže i skuplje (možda čak i pretjerano) ponoviti ovo“, analizira William Hurst, čovjek koji prati Kinu više desetljeća te zaključuje:

„U konačnici, tačke infleksije i kritične tačke mogu se jasno uočiti. No, ono što vidimo u Kini nije početak nečeg novog, a vjerojatno ni kraj opadanja izvozno vođenog rasta koji je započeo prije 15 godina. Vjerojatno ćemo vidjeti ozbiljnu raspravu (ili barem dokaze da se to događa iza kulisa) i moguće smislenu promjenu barem kratkoročne ekonomske politike u Kini tokom narednih dana i sedmica. Ali svaka stvarno velika promjena na makrorazini dolazit će sporije i teže ju je vidjeti u stvarnom vremenu.“, prenosi Jutarnji

Prihvati notifikacije