Kako prenosi Deutsche Welle ( DW), razlozi su bili veoma različiti previše komentara mržnje, previše vremena pred monitorom, umor od glume za društvene mreže.
Društvene mreže su sporne i u politici. Njemački ministar ekonomije Robert Habeck napustio je Twitter 2019. i nije se vratio, iako drugi političari tu platformu koriste gotovo svakog sata kako bi iznijeli svoje mišljenje.
“Bila je to jedna od najmudrijih odluka koje sam donio u životu“, rekao je Habeck.
Na svom blogu tada je napisao:
“Twitter je agresivan kao nijedna druga društvena mreža i ni na jednom drugom mediju nema toliko mržnje, zlobe i govora mržnje“.
Brojne studije su se bavile efektima Instagrama, Twittera i ostalih, ali odgovori nisu baš tako jasni kao što se misli.
Univerzitet Bat je u anketi ovog proljeća otkrio da digitalna pauza od samo jedne sedmice poboljšava opće stanje i smanjuje anksioznost i depresiju. Činjenica da su rezultati bili ovakvi, mogla bi da bude u vezi i sa načinom istraživanja. Učesnici su unaprijed morali da pristanu da neće koristiti društvene mreže seda, dana, i tako su možda bili više motivisani da naprave pauzu.
Druge studije također vide vezu između vremena provedenog na mrežama i depresije. Međutim, kaže se da je teško dokazati šta je bilo prvo. Moguće je da ljudi sa tendencijom ka depresiji koriste društvene mreže češće od drugih.
Druge studije, poput one Univerziteta u Abu Dhabiju iz 2019., pokazale su negativne posljedice digitalne detoksikacije. Učesnici su prijavili stres i usamljenost tokom apstinencije na društvenim mrežama.
“Važno je da sami odlučujemo koliko dugo smo na mrežama i šta tamo radimo, i da nas ne privlače drugi ljudi i mehanizmi, kao što su poruke i podsjetnici“, rekla je za DW Kristin Langer iz inicijative “Pogledaj“.
Utjecaj društvenih mreža uvijek zavisi od ličnosti korisnika, dodala je ona.
Dok neki profitiraju od društvenih mreža, drugi osjećaju pritisak i zavist prema drugim korisnicima kojima navodno ide bolje u životu nego njima.