Jučerašnji tajni sastanak lidera političkih stranaka u Bosni i Hercegovini na privatnom imanju Milorada Dodika u Bakinicima izazvao je duboku zabrinutost i kontroverze među građanima.
Iako su ključni politički lideri tvrdili da je sastanak bio usmjeren ka unapređenju izbornog zakonodavstva, mnogi građani izražavaju opravdanu sumnju u stvarne namjere održavanja sastanka van institucija države.
Jedan od ključnih problema ovog skrivenog okupljanja je nedostatak transparentnosti, čime se ključne odluke prenose izvan javnosti i demokratskih principa. Građani se pitaju zašto političke elite donose važne odluke na privatnim sastancima umjesto unutar institucionalnih okvira, postavljajući time ozbiljna pitanja u vezi s legitimitetom političkog procesa.
Posebno je alarmantno što se na sastanku raspravljalo o povećanju budžeta institucija BiH i jednokratnoj pomoći Javnim RTV servisima iz dobiti Centralne banke BiH. Ove odluke, donesene van standardnih procedura, izazivaju opravdane strahove u pogledu finansijske stabilnosti zemlje.
Građani se pitaju koliko će ove odluke uticati na njihovu svakodnevnicu i budućnost zemlje.
Sastanak lidera, daleko od očiju javnosti, samo produbljuje jaz između političkih elita i građana koji su već umorni od političkih nesuglasica i nestabilnosti u zemlji. Nedostatak transparentnosti i učešće javnosti u ovakvim ključnim odlukama dodatno ruši povjerenje građana u političke procese.
Ova kritika javnosti postavlja ozbiljna pitanja o pravilnosti i legitimnosti političkih odluka donesenih na ovakvim sastancima te naglašava potrebu za jačom demokratskom odgovornošću i transparentnošću unutar političkog sistema u Bosni i Hercegovini.
Redakcija Bosnainfo portala pokušala je dobiti izjavu od svih članova jučerašnjeg sastanka ali nisu nam odgovarali na pozive i poruke.
Za mišljenje o aktuelnim potezima vlasti pitali smo Almira Terzića, političkog analitičara, koji je rado pristao da govori za naš portal.
BOSNAINFO: Gospodine Terziću, vaš komentar povodom jučerašnjeg sastanka na imanju Milorada Dodika?
Terzić: Zadnja dva dana obilježila su tajni sastanak političkih lidera u Bosni i Hercegovini na imanju Milorada Dodika u Bakinicima, a najveću odgovornost za ova dešavanja snose predstavnici “Trojke” – SDP-a, NIP-a i Naše stranke. Oni su javno kritikovali SDA, optužujući ih da donose privatne odluke, no paradoksalno, sada se i sami upuštaju u iste prakse. Time postaje očigledno da nema značajnih razlika između političkih struktura, a da su svi akteri uključeni u istu igru političkog manevriranja.
Posebno zabrinjava činjenica da se sastanci odvijaju tokom radnog vremena, sugerirajući da politički lideri nisu angažovani u obavljanju svojih dužnosti, već organizuju privatne ili poluprivatne stranačke sastanke. Ovo izaziva pitanja o njihovom odnosu prema poslu koji obavljaju u ime građana, s obzirom da bi takvi sastanci trebali biti rezervisani za period izvan radnog vremena ili vikendima.
Dodatno, pokušaji da se postigne dogovor oko izmjena Izbornog zakona, najavljeni za februar, čini se da su samo zamagljivanje stvarnih problema. Politički lideri dobro znaju da ne mogu promijeniti procedure vezane uz dva Izborna zakona koji regulišu istu oblast. Ovime jasno šalju poruku da će trenutne izmjene koje su već u proceduri biti odbačene u Domu naroda, kako bi pokušali nametnuti vlastite izmjene. Ova manipulacija procesom sugerira da im je potrebno vrijeme, sve do raspisivanja izbora od strane Centralne izborne komisije, gdje će bilo kakva intervencija biti prekasna.
Ovakav pristup političkih predstavnika predstavlja ozbiljan izazov visokom predstavniku Christianu Schmidtu. Strahujemo da će ova igra političkih aktera, zajedno s reakcijom međunarodne zajednice, ponovno razočarati građane Bosne i Hercegovine. Ova strategija, umjesto rješavanja ključnih pitanja, produbljuje jaz između političkih elita i običnih građana, dovodeći u pitanje demokratske procese i odgovornost političkih lidera prema svojim biračima.
BOSNAINFO: Kakvu poruku “Petorka” šalje građanima i institucijama?
Terzić: Ovo što se odvija posljednjih dana u Bosni i Hercegovini jasno šalje poruku građanima da političke elite percipiraju ovu državu kao svoje vlasništvo, umjesto da je vide kao zajedničko dobro svih građana. Različiti zvaničnici upućuju implicitne pozive da, ukoliko građani ne žele živjeti pod njihovim diktatom, mogu potražiti sreću negdje drugo. Ovakve poruke odražavaju duboku krizu demokratskih principa i odnosa između vlasti i građana.
Posebno je tužno što se ključne odluke ne donose unutar institucija, nego na privatnim sastancima, stavljajući u drugi plan parlament i demokratske procese. Građani se suočavaju s paradoksom gdje se političari žale na praksu privatnih odluka, da bi potom sami poduzimali iste korake.
BOSNAINFO: Postoji li poveznica između ovog sastanka i kupovine objekta za smještaj Glavne kancelarije Uprave za indirektno oporezivanje u Banjaluci?
Terzić: Što se tiče nedavnog sastanka u Bakinicima, moglo bi se zaključiti da postoji veza između političkih događanja i kupovine objekta za Glavnu kancelariju Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) u Banjaluci. Međutim, situacija nije jednostavna. Milorad Dodik, prepoznatljiv po svojoj taktičnosti, vjerojatno će imati šire zahtjeve prema “Trojci”, s obzirom na lakoću postizanja dogovora s HDZ-om.
Očekuje se da će Dodik inzistirati na rješavanju pitanja istočne interkonekcije, izgradnji hidroelektrane “Buk Bijela”, te izgradnji aerodroma u Trebinju. To ukazuje na to da se kupovina zgrade za indirektno oporezivanje ne svodi samo na infrastrukturnu investiciju, već je dio šireg paketa interesa.
Dodik je, svojim potezima, jasno dao do znanja da odustaje od nekih svojih prethodnih obećanja, a u zamjenu traži druge ustupke. Njegova igra taktiziranja sa svim procesima u Bosni i Hercegovini ima za cilj ostvarivanje vlastitih interesa, često uz prijetnje, kako bi izvukao određene ustupke od države. Ova dinamika stavlja Dodika u poziciju da uvijek izvuče ono što želi, dok predstavnici “Trojke” pokazuju izgubljenost u magli, a HDZ rutinski popušta zahtjevima SNSD-a.
Uprkos svemu, bošnjačka politika izgleda kao da je bez jasnog smjera, što rezultira totalnom neorganiziranošću i nepostojanjem jasnog vođstva. Ovakvo stanje dovodi u pitanje ne samo unutarnje političke procese već i opstanak bosanskohercegovačke države.
BOSNAINFO: Koja je “korist Trojke”?
Terzić: Gledajući rad političke “Trojke” u posljednje vrijeme, može se zaključiti da su izgubljeni u magli političkog djelovanja. Nisu postigli značajne rezultate u zaštiti interesa Bosne i Hercegovine ili unapređenju institucija. Ova politička frakcija nije uspjela odgovoriti na izazove koje država suočava, već se ponaša kao lokalni lideri, često primjenjujući princip “Radio ne radio, svira nam radio“.
Trojka, koju čine predstavnici SDP-a, NIP-a i Naše stranke, čini se nesposobnom za donošenje odluka koje bi doprinijele jačanju države i njenih institucija. Umjesto da djeluju u interesu građana, često se čini da se vode vlastitim interesima, gubeći se u političkoj magli.
Njihova politika, umjesto da pridonese razvoju i stabilnosti, oslanja se na ideju da će neko cijeniti njihov rad samo zato što se nisu zamjerili nikome. Ovakav pristup ne samo da pokazuje nedostatak vizije, već i izostanak odlučnosti u rješavanju ključnih problema s kojima se Bosna i Hercegovina suočava.
U kritičkom trenutku za državu, građani očekuju vođstvo koje će djelovati u njihovom interesu i raditi na jačanju institucija. Trojka, međutim, ostavlja dojam političke neefikasnosti i nedostatka usmjerenja, što dovodi u pitanje njihovu sposobnost da budu relevantni akteri u kreiranju bolje budućnosti za Bosnu i Hercegovinu.
BOSNAINFO: Kako bi Christian Schmidt mogao i hoće li reagirati na ovo?
Terzić: U svjetlu nedavnih političkih događanja u Bosni i Hercegovini, razmatranje odgovora visokog predstavnika postaje ključno pitanje. Umjesto brze reakcije, razumna strategija bi mogla biti postavljanje konkretnih uslova i rokova za ispunjenje određenih političkih zahtjeva.
Političari u Bosni i Hercegovini primaju značajne plate, ali često nedostaje stvarna odgovornost i rezultati njihovog rada. Visoki predstavnik bi mogao intervenirati postavljanjem jasnih uvjeta koje političari moraju ispuniti u određenom vremenskom okviru. Ovi uvjeti mogli bi se odnositi na ključna pitanja kao što su izborna reforma, transparentnost, ili rad na unapređenju institucija.
Ukoliko političari ne ispune postavljene uvjete u zadanom roku, visoki predstavnik bi imao snažan alat – obustavu isplate njihovih plata. Ova mjera ne samo da bi bila realna i efikasna, već bi i postavila jasne granice i očekivanja u pogledu ponašanja i djelovanja političkih lidera.
Ovakav scenarij bi mogao poslužiti kao snažna poruka da se političari moraju fokusirati na stvarne potrebe građana i raditi u njihovom interesu, umjesto da se bave unutarnjim sukobima i privatnim sastancima. Visoki predstavnik bi, kroz ovu strategiju, mogao odigrati ključnu ulogu u postavljanju temelja odgovornog i učinkovitog političkog vođstva u Bosni i Hercegovini.