Kako toplotni talasi postaju intenzivniji sa klimatskim promjenama, naučnici se utrkuju u pokušajima da shvate kako ekstremna vrućina mijenja način na koji naš mozak funkcioniše.
Kada razmišljaju o budućnosti - ispitu na koji trebaju izaći, pregledu kod doktora ili nekom važnom putovanju - neki ljudi automatski zamišljaju najbolje moguće ishode, dok drugi pripremaju planove za najgori scenario.
Male navike koje svakodnevno praktikujemo često djeluju bezazleno, ali vremenom mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje mozga.
Dodaci prehrani mogu biti korisni jer nadopunjuju ono što ne uspijemo unijeti hranom. Međutim, iako nam mogu pomoći, važno je znati da prekomjerni unos određenih suplemenata može imati i negativne posljedice – posebno za mozak i živčani sustav.
Ispada da nas ljubav zapravo pravi pametnijima. Da, dobro ste pročitali, ne samo da ćete zaboraviti da jedete kad se zaljubite, nego ćete i pamtiti kao slon.
Istraživanja pokazuju da dugotrajno konzumiranje većih količina alkohola može dovesti do ozbiljnog oštećenja mozga poznatog kao ARBD (alkoholom povezano oštećenje mozga).
Istraživači su otkrili da samo nekoliko dana tišine može aktivno da transformiše mozak, podstičući fokus i kreativnost i smanjujući stres.
Crna čokolada s visokim udjelom kakaa može biti prava blagodat za srce, mozak i krvnu sliku – ali samo ako se konzumira umjereno.
KAŽU da je prevencija najbolji lijek, a kad je riječ o mozgu, to vrijedi više nego išta. Iako su svi organi važni za naše zdravlje, mozak je u posebnoj kategoriji. On upravlja svim funkcijama tijela - od disanja i otkucaja srca do pamćenja, učenja i donošenja odluka. Zato ne čudi da neurolozi, koji se svakodnevno bave zdravljem mozga, posebno paze na to kako žive.
Uloga vitamina C daleko je iznad poticanja imuniteta, što mu se obično pripisuje. On ima važne uloge u održavanju funkcija mozga
Ako mislite da niste dobri, a da su drugi oko vas inteligentni, srećni i sve im ide od ruke, onda patite od kompleksa niže vrijednosti.
Neurolozi su decenijama smatrali da mozak prebacuje informacije iz dijela za kratkotrajnu memoriju u dio za dugoročno pamćenje, odakle kasnije posežemo za njima. Ipak, stvarnost je mnogo čudnija od toga
Vizuelni psihološki testovi su popularan način da saznate sitne detalje o sebi.
Albert Ajnštajn, jedan od najvećih umova u istoriji čovječanstva, preminuo je prije 70 godina, 18. aprila 1955. godine u Prinstonu, u Sjedinjenim Američkim Državama. Iako je njegova želja bila da bude kremiran i da njegovo tijelo ne bude predmet obožavanja ili kulta ličnosti, sudbina njegovog mozga krenula je drugačijim tokom.
Mozak je centar našeg tijela - odgovoran za sve, od pamćenja i raspoloženja do fokusa i koordinacije. Baš kao i ostatak tijela, mozak se s godinama mijenja.
Preopterećenje poslom je problem s kojim se suočava sve veći broj ljudi u današnjem brzom i zahtjevnom poslovnom okruženju.
Osim što se lako transportira i ne zahtijeva složenu pripremu, može poslužiti i kao brz i hranjiv obrok.
Prema novim naučnim istraživanjima, naš mozak počinje pokazivati prve znakove usporavanja u srednjoj dobi, preciznije oko 44. godine života.
Neurolog pojašnjava kako se čini da kreatin ublažava kognitivni pad povezan s umorom podupirući energetski metabolizam mozga.
Maligni tumori mozga mogu se brzo širiti, ali rano prepoznavanje simptoma i pravovremena intervencija mogu značajno poboljšati prognozu.