Kako starimo i približavamo se četrdesetima i pedesetima, sve više ljudi razmišlja o očuvanju mentalne snage i dugoročnog zdravlja mozga.
Naučnici su identifikovali pet glavnih “epoha” razvoja ljudskog mozga, u jednoj od najobuhvatnijih studija do sada o tome kako se neuronske veze mijenjaju od ranog djetinjstva do duboke starosti.
Zdravlje mozga ključno je za dug i kvalitetan život, posebno kako starimo i suočavamo se s rizikom od kognitivnog opadanja i neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove bolesti.
Iako možda ulažete značajna sredstva u dodatke prehrani i posebne dijete za poboljšanje zdravlja mozga, neke naizgled bezazlene svakodnevne navike mogu tiho nanositi štetu.
Ljudi koji često posegnu za čašom više možda bi trebali dobro razmisliti o svojim navikama — novo istraživanje pokazuje da teški konzumenti alkohola imaju znatno veći rizik od opasnog moždanog udara, i to i do deset godina ranije u odnosu na one koji piju umjereno.
Zašto neki ljudi nanose bol drugima, dok drugi u istim okolnostima biraju saosjećanje? Pitanje koje je stoljećima mučilo filozofe, danas sve više razjašnjavaju psihologija i neuronauka.
Tim neuroznanstvenika sa Državnog univerziteta Pensilvanije u Sjedinjenim Američkim Državama pokrenuo je trogodišnje istraživanje kako bi otkrio šta se tačno događa u mozgu tokom snova i noćnih mora.
Nova istraživanja ukazuju na to da što više koristimo umjetnu inteligenciju, to više ona može negativno utjecati na naše vještine kritičkog mišljenja. Ali to zavisi od zadataka za koji je koristimo i kako je koristimo.
U savremenom načinu života, stalna užurbanost i multitasking često nam oduzimaju sposobnost da budemo u trenutku.
U noći sa subote na nedjelju ipak vraćamo kazaljke unazad, sa tri na dva sata.
Ako tražite efikasno rješenje za poboljšanje opšteg zdravlja, najzdraviji napitak za mozak, srce i crijeva je smoothie koji se priprema za samo dva minuta, koristeći kombinaciju špinata, banane, đumbira i limuna.
Mnogi ljudi ne znaju zašto ne mogu uživati u miru, čak ni kad imaju slobodno vrijeme, jer i tada osjećaju unutarnji nemir, krivicu ili potrebu da nešto rade. Tada se javljaju pitanja tipa: „Zašto se ne mogu smiriti? Zašto mi mozak stalno radi?“
Ljudi koji loše spavaju mogu imati mozak koji izgleda skoro godinu dana stariji od njihove stvarne dobi, prema novoj studiji provedenoj na više od 27.000 odraslih osoba starosti od 40 do 70 godina.
Naučnici upozoravaju da jedna svakodnevna navika, koju mnogi od nas ni ne smatraju opasnom, doslovno može ubrzati starenje mozga. I ne, ne radi se o društvenim mrežama, prerađenoj hrani ili gaziranim pićima – već o lošem snu.
Bademi su više od ukusne grickalice – oni su prirodni izvor energije, vitamina i zaštite za cijeli organizam.
Starost jeste najveći faktor rizika za razvoj demencije, ali nije jedini. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, važnu ulogu imaju i genetika, nivo obrazovanja te socioekonomski status.
Starenje ne znači samo broj rođendana, već i promjene unutar tijela, uključujući mozak. Znanstvenici danas mogu procijeniti "dob mozga" pomoću MRI snimki i usporediti je s kronološkom dobi.
Najbolji izvor jutarnje energije za mozak i cijeli organizam su prirodni, neprerađeni ugljeni hidrati koji se nalaze u medu, voću i integralnim žitaricama.
Da, stalna dostupnost informacija na internetu mijenja način na koji ljudi pamte.
Sjećate li se šta ste radili prošle sedmice ili prošle godine? Većina ljudi malo će razmisliti i sjetiti se najvažnijih događaja. No, rijetki su oni koji se mogu sjetiti svega do u najsitnije detalje i ponovno ih proživjeti u svom umu.