Prema planu predstavljenom 27. listopada, Frontex bi do 2041. trebao imati na raspolaganju 30.000 ljudi, gotovo dvostruko veći proračun i nove ovlasti za deportacije migranata, uključujući operacije između država izvan Europske unije. Agencija bi dobila i ovlast praćenja javnih objava na društvenim mrežama kako bi ranije otkrivala moguće migrantske krize.
“Europa će uvijek štititi svoje granice. Europa odlučuje tko dolazi u našu Uniju i pod kojim uvjetima”, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, prenosi irski RTÉ.
Frontex bi imao 30.000 ljudi i gotovo dvostruko veći proračun
Frontex, koji državama članicama pomaže u nadzoru vanjskih granica EU-a, prema novom bi prijedlogu znatno povećao svoje snage. Broj pripadnika njegovih stalnih snaga postupno bi narastao na 30.000 do 2041. godine.
Od toga bi 6000 bili službenici samog Frontexa, 7000 policajci i granični službenici koje upućuju države članice, a dodatnih 17.000 činilo bi novu europsku pričuvu. Ti bi ljudi nastavili raditi u svojim državama, ali bi ih Frontex mogao pozvati kada zatreba dodatne snage. I Hrvatska bi trebala dati par stotina svojih službenika za tu pričuvu.
Komisija je za razdoblje od 2028. do 2034. predložila proračun Frontexa od 11,8 milijardi eura, gotovo dvostruko više nego u sadašnjem sedmogodišnjem razdoblju. Agencija bi mogla samostalnije nabavljati opremu, uključujući dronove i sustave koji koriste umjetnu inteligenciju.
Pratit će društvene mreže, a deportacije bi provodili i izvan EU-a
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na deportacije osoba koje nemaju pravo boravka u EU-u. Frontex bi dobio središnju ulogu u njihovu organiziranju, od utvrđivanja identiteta do prijevoza i pomoći nakon povratka.
Posebno je značajno što bi agencija mogla sudjelovati i u deportacijama između dviju država koje nisu članice EU-a. Primjerice, kako navodi Reuters, mogla bi pomoći u vraćanju državljanina Bangladeša iz Libije u Bangladeš. Za takve operacije bili bi potrebni posebni međunarodni sporazumi, uz poštovanje temeljnih prava.
Frontex bi također dobio poseban centar za praćenje javno dostupnih objava na društvenim mrežama. Cilj je otkrivati najave masovnih dolazaka migranata, aktivnosti krijumčara ljudi i sadržaje koji mogu predstavljati sigurnosni rizik na granicama.
Agencija bi mogla prijavljivati nezakonite sadržaje internetskim platformama i tražiti od nadležnih državnih tijela da razmotre njihovo uklanjanje. Ne bi, međutim, sama odlučivala što je nezakonito.
Predviđena je i posebna postrojba za brze intervencije koja bi u kriznim situacijama mogla biti raspoređena na granice u roku od 24 sata, na zahtjev države članice.
Kritike zbog mogućeg kršenja ljudskih prava
Prijedlog je izazvao kritike organizacija za zaštitu ljudskih prava i dijela europarlamentaraca. Upozoravaju da bi proširene ovlasti za deportacije i nadzor interneta mogle dovesti do novih zlouporaba, osobito ako Frontex bude djelovao izvan teritorija EU-a.
Reuters upozorava i da prijedlog ograničava dio ovlasti Frontexova unutarnjeg nadzora nad poštovanjem temeljnih prava, dok bi se pritužbe u većoj mjeri prepuštale nacionalnim tijelima.
Europska komisija tvrdi da su promjene nužne zbog novih sigurnosnih izazova i migrantskih kriza, posebno nakon masovnih dolazaka migranata u španjolsku enklavu Ceutu tijekom ljeta.
Nova pravila još nisu na snazi. Prijedlog moraju razmotriti i usvojiti Europski parlament i Vijeće EU, piše Index.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.