Sve više parova u BiH odlučuje se na taj težak korak. Sociolozi kažu da su najčešći su razlozi ekonomske prirode, a uz njih se vežu i drugi problemi, sve pristuna nesigurnost, stres.
Izumire li institucija braka?
Statistički podaci su neumoljivi i zastrašujući i govore nam da se u našoj zemlji, na godišnjem nivou, razvede i do 3.000 parova.
Odluku o razvodu najčešće donose parovi u četrdesetim godinama, podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Stručnjaci iz oblasti psihologije upozoravaju kako su prilikom razvoda najveći gubitnici djeca.
Ističu da često roditelji ne mogu razlučiti razliku između partnerske i roditeljske uloge.
Neki i opstaju
Dženita i Jasmin su 20 godina u braku, a na pitanje portala UNA kako im je uspjelo da u ovim vremenima očuvaju bračnu zajednicu, kažu da je sve stvar kompromisa i ljubavi.
“Uspijeva nam da se dogovorimo, da jedno drugo obradujemo sitnicama, tu si i djeca, njima treba siguran dom i složni i sretni roditelji”, kaže Dženita.
Stres i nesigurnost glavni neprijatelji
Sociolog Jusuf Žiga za portal UNA kaže da je više razloga za raskid braka.
“Na jednoj strani imate jedno opće pravilo da u svim kriznim situacijama, vremenima, stresnim i neizvjesnim situacijama ljudi su skloni, između ostalog, raznim ne tipičnim ponašanjima, socijalnim patologijama, uključujući i povećane motive za razvode brakova. To je nešto što je i ovdje prisutno”, objašnjava Žiga.
Dodaje da je tu i širi značaj, da u svijetu postoji trend urušavanja dosadašnjeg, tradicionalnog sistema porodičnih vrijednosti, odnosa prema bračnoj zajednici, međusobnim odnosima, odnosima prema djeci, ali i odnosima djece prema roditeljima.
“Iz toga ishode te krizne situacije i povećan broj razvoda brakova. S treće strane imate nešto što je nekog praktičnog karaktera, BiH spada u zemlje gdje je to vrlo jednostavno uraditi za razliku od niza drugih zemalja, uključujući i ova sređena, razvijena društva, gdje su jako duge procedure, mukotrpne aktivnosti da se dođe do raskida braka. Imate i uticaj religijskih zajednica. Nije to jednostavno pitanje. U našem slučaju ima svega, a najvećim dijelom je ova neizvjesna situacija, frustrirajuća koja je vezana i za ragni i postratni tranzicijski proces” zaključuje profesor Jusuf Žiga u razgovoru za Una TV.