To je razlog što neki ljudi biraju da žive u šumama ili pored njih, a drugi putuju stotine kilometara da provedu nekoliko dana u vikendici okruženoj borovima i jelama.
Evo kako to može pomoći vama i vašoj djeci pri postizanju jačeg imuniteta.
Poznato je da psiholozi, doktori, pedijatri i svi stručnjaci preporučuju da djeca provode što je više moguće vremena napolju, o čemu govori i švedski metod star 164 godine za podizanje sretne i otporne djece.
Japanci već dugo imaju termin koji opisuju kako vrijeme koje provodite u šumi utiče na zdravlje, a to je potvrdila i jedna finska studija.
Shinri-ioku ili “kupanje u šumi”
Naučnici iz Japana su otkrili da je tradicija koja se naziva Shinri-ioku ili “kupanje u šumi” i dalje prisutna, a razlozi su biohemijske prirode.
Naime, istraživači su ustanovili da boravak u šumi popravlja prirodni imunitet, koji je važan za sprečavanje širokog spektra bolesti.
Kako šuma utiče na imunitet
Kada su naučnici testirali ljude prije i poslije dvosatne šetnje šumom, pronašli su kod svih, osim kod jedne osobe da im je niži krvni pritisak, bili su smireniji i razmišljali su trezvenije.
Šumsko drveće i biljke emituju „antimikrobne hlapljive organske spojeve biljnih derivata, koji se nazivaju fitoncidi, kako bi istrijebili gljivice i bakterije“. Gljivice i bakterije mogu biti problem za naš imuni sistem, a ispostavlja se da ih ni drveće ne voli.
Šumska stabla su često stotine, ako ne i hiljade godina stara. Drveće i druge biljke, usavršile su zaštitu, odnosno jedinjenja koji mogu da ubiju gljivice i bakterije. Kada hodate šumom, vaš dah se sjedinjuje s ovim komponentama. Efekat traje oko 2 mjeseca.
Recimo, kada hodamo šumom mi se kupamo u njenom prirodnom imunitetu. Uranjamo u „fitohemijski“ imuni sistem šume, prenosi Mojpedijatar.
Djeca i šuma
Šume sadrže veću raznolikost mikroba u svom tlu od drugih sredina, kontakt sa prijateljskim bakterijama pokazao se korisnim u poboljšavanju dječijeg imuniteta.
Finska studija je otkrila da igranje u travi i šumskom grmlju, kao što je i žbun borovnica zasađenih u rasadnicima u četiri vrtića, podstiče imuni sistem djece od tri do pet godina u roku od 28 dana.
Tokom cijele godine, ponedjeljkom, utorkom i srijedom ujutru, grupa u kojoj je bilo 21 dijete uzrasta od tri do pet godina, šetala je i do 40 minuta po šumi. Oni su provodili sedam sati na otvorenom, ručali na otvorenom i spavali u šatoru, prije nego što bi se vratili u vrtić sredinom popodneva.
Istraživači su otkrili da se mikrobna raznolikost povećala na koži i u crijevima djece koja su se redovno igrala napolju među šumskim zelenilom, što ukazuje na zdraviji imuni sistem. Imali su i veći broj T ćelija koje igraju važnu ulogu u našem imunološkom odgovoru, a povećan je i udio antiinflamatornih molekula u krvnoj plazmi.
Prema riječima Akija Sinkonena, istraživača sa Instituta za prirodne resurse Finske, koji je vodio studiju, rezultati podržavaju pretpostavku da kontakt sa prirodom sprečava poremećaje u imunološkom sistemu, kao što su autoimune bolesti i alergije.
Brojne studije su pokazale da provođenje vremena u prirodnom okruženju, pogotovo u šumi, ima mnoge zdravstvene i psihološke benefite za djecu, kao što su smanjena gojaznost, poboljšano mentalno stanje, povećana otpornost i brži kognitivni razvoj. To potvrđuje i jedan snimak iz danskog vrtića koji pokazuje kada su deca najsretnija na svijetu.
Značajan aspekt kognitivnog razvoja kod djece koja su učestvovala u studiji na otvorenom je osjećaj odgovornosti prema lokalnim prostorima. „Ova djeca će mnogo lakše razumjeti zašto je važno reciklirati i sakupljati smeće“, kaže Anina Kuusisto, profesorica za edukaciju u ranom djetinjstvu na Univerzitetu u Helsinkiju.