Magazin

Srčani udari sve učestaliji: "Ljudi manje hodaju, svi su u automobilima ili na trotinetima"

Srčani udar ili infarkt miokarda je poremećaj u kojem dolazi do oštećenja područja srčanog mišića radi nedovoljne snadbjevenosti kisikom, te se nalazi među vodećim uzrocima smrti i invaliditeta u svijetu, ali i Bosni i Hercegovini,.

FOTO: PIXABAY
FOTO: PIXABAY

Među bolestima kardiovaskularnog sistema navode se još i poremećaji srčanog ritma, zatajenje srca i bolesti srčanih zalistaka.

Ljekari upozoravaju da je srčani udar pošast modernog doba, te predstavlja ozbiljan problem, posebno mlađim generacijama.

Konstantno povećanje

Koliko je ovo opasan problem, najbolje pokazuju i podaci Svjetske zdravstvene organizacije. 

Naime, ona je javila je da je došlo do povećanja udjela smrti koje su nastupile kao posljedica srčanih ili moždanih udara za 29 posto od 2000. do 2016. godine. Tokom 2019. godine, 32 posto svih smrti u svijetu nastupilo je kao posljedica kardiovaskularnih bolesti.

U razgovoru za UNU primarijus dr Denis Mačkić, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog nam je kazao da su uzroci dobivanja infarkta miokarda mnogobrojni.

“Tačno je da je sve češće mladih koji dobivaju infarkt. U prvo redu radi se o manjku fizičke aktivnosti. Sve rijeđe viđamo ljude koji hodaju, većina posebno mladih ili su na električnim trotinetima ili u autima što vodi prekormjernoj tjelesnoj težini koja opet za sobom vuće povišen tlak, šećernu bolest, povećan nivo masnoća u krvi što sve vodi povećanom riziku od nastanka infarkta srca”, govori nam dr Mačkić.

Stres, pušenje, nezdrava ishrana…

Ističe da su sljedeći značajni faktori povećan nivo stresa zbog ubrzanog načina života, pušenje, te nezdrava ishrana.

“Mladi ljudi dolaze na preglede ako osjete probleme a to su najčeće pritisak i bolovi u grudnom košu, ubrzan rad ili osjećaj nepravilnog rada srca, brže zamaranje. Mnogi od tih simptoma su najčešće potpuno benigni kod mlađih osoba, ali svakako treba doći na pregled kod ljekara”, upozorava naš sagovornik.

Dr Mačkić savjetuje građanima svaki dan fizičku aktivnost od pola sata do sat vremena.

“Tu se naravno podrazumijeva da prestanu pušiti ili bar smanje konzumiranje cigareta, da vode računa o zdravoj ishrani, da konzumiraju što više svježeg voća i povrća, da izbjegavaju generalno šećere u ishrani, da izbjegavaju stres koliko mogu i ukoliko imaju povišene masnoće povišen tlak ili šećernu bolest da redovno uzimaju terapiju i slušaju savjete svog ljekara”, poručuje.