Ako se uporedi 2022. godina sa 2019., statistički pokazatelji govore da se radi o približnom broju, što je na godišnjem nivou oko 40 hiljada posjetitelja, rečeno je Feni u Službi za odnose s javnošću JU Muzej Sarajeva.
Od tog broja stranih turista je nešto više od polovine i dolaze najviše iz susjednih država Hrvatske, Srbije, Crne Gore te i iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije, Švedske, Francuske i drugih zemalja.
Muzej Sarajeva je matična muzejska institucija Kantona Sarajevo koja muzeološke, istraživačke, izložbene i promotivne aktivnosti kreira, organizira i vodi putem svojih pet muzejskih depandansa – Svrzina kuća, Despića kuća, Muzej Jevreja, Brusa bezistan i Muzej Sarajevo 1878-1918. Najveći interes strani turisti pokazuju za Muzej Jevreja i Muzej Sarajevo 1878-1918, jer je Sarajevski atentat 1914. markirao Sarajevo na kartu svijeta, kao i egzodus Sefarda iz Španije koji su utočište našli u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, tadašnjem najzapadnijem urbanom centru Osmanskog carstva – naveli su u Muzeju Sarajeva.
Naglašavaju također da je čitava godina u Muzeju bila u znaku programskih i tehnoloških inovacija, koje su uveli. Kustosi te institucije pripremili su nekoliko muzeoloških iskoraka ka savremenom načinu komunikacije s publikom. Najbolji primjer je seriozno pripremljen znanstveno-istraživački projekat iz kulturne antropologije “Građanska kultura Sarajeva” koji je u cjelosti virtualiziran, tako da će tu izložbu i video zapis neobjavljenih priča o sarajevskim porodicama biti moguće vidjeti putem nove tehnologije u 3D rezoluciji u prostoru depandansa Muzej Jevreja te web stranici Muzeja početkom naredne godine. U saradnji s Turističkom zajednicom Kantona Sarajeva realizirali smo, pored spomenutog projekta i revitalizaciju spomeničke kulture vraćajući stope Gavrila Principa, u cjelosti poštujući umjetnički koncept Voje Dimitrijevića. Također smo označili i auto-rutu kretanja delegacije prijestolonasljednika Franza Ferdinanda, te izmijenili vanjski dio Muzeja Sarajevo 1878-1918., markirajući zastavama ulaz i oplemenjujući novim foto tapetama portale Muzeja – naveli su iz te muzejske institucije.
U protekloj godini priređeno je nekoliko izložbi, poput umjetničke izložbe o Mehmedu Zaimoviću, izložbe šibica iz kolekcije Stjepana Meze te izložbe “Kundurdžijsko-obućarski zanat”. Muzejska stalna izložba o Sarajevu u 20. stoljeću prebačena je iz Vijećnice u Brusa bezistan i scenografski adaptirana u novi ambijent. Sve stalne postavke Muzeja, kako naglašavaju iz te institucije, upotpunjene su novim elementima i konzervatorsko-restauratorski su uređene. Možemo konstatirati sa zadovoljstvom da su svi naši depandansi iznimno dobro posjećeni jer su postavke raznovrsne i kategorizirane po različitm tematima i modelima – podvlače u Muzeju.
Tako je u Brusa bezistanu prezentiran historijat današnjeg Sarajeva i okoline od prahistorije do austro-ugarskog perioda. Muzej Sarajevo od 1878. do 1918. nastavlja prezentaciju iz vremena Monarhije akcentirajući Sarajevski atentat, dok Svrzina kuća pokazuje život i kulturu stanovanja jedne ugledne i imućne bošnjačke porodice u osmanskom periodu. Despića kuća s druge strane reprezentira način življenja bogate sarajevske srpske trgovačke porodice u novovjekovnoj epohi. Muzej Jevreja BiH u autentičnom prostoru sinagoge čuva artefakte višestoljetne kulture i tradicije sarajevskih Jevreja na ovom prostoru.
Kada je riječ o organiziranim posjetama učenika Muzeju Sarajeva, ističu da je ta institucija otvorena za osnovce i srednjoškolce i kao mjesto edukacije i kultivizacije, ali i kao kreativno-edukativan prostor za različite workshopove, izložbe i interaktivne aktivnosti. Na pojedinačnom nivou imamo sporazume sa pojedinim školama, ali ne i sa svim školama u Kantonu. Ipak, uvijek se odazivamo na poziv škola kada su u pitanju organizirane posjete i nastojimo naše kapacitete u potpunosti uz stručno vođenje staviti na raspolaganje mladim naraštajima, svjesni da Muzej treba približiti budućim generacijama. U tu svrhu smo objavili i slikovnicu “Ja volim Muzej Sarajeva” gdje smo kroz priču i ilustracije nastojali približiti sve depandanse i njihove postavke osnovcima, koji na Muzej treba gledaju kao na živi organizam sa vrijednom tradicijom – ističu.
Muzejski pedagozi te institucije angažirani su u radu sa djecom s posebnim potrebama, od kojih izdvajaju kontinuiranu suradnju sa udruženjima “Oaza”, “Život s Down sindromom” i “Dajte nam šansu” u okviru ARTSEE projekta koji vodi povijesničarka umjetnosti i muzejska pedagogica Aida Šarac-Berbić. U nekoliko termina organizirali su primjenu Artsee aplikacije pomoću koje se informacijski i senzorno prilagođavaju digitalni sadržaji osobama s poteškoćama u razvoju.
Sa Univerzitetom u Sarajevu Muzej ima potpisan memorandum o suradnji te studenti imaju besplatan ulaz u sve depandanse, a za sve njihove studentske zahtjeve u vidu određenih pitanja, informacija za istraživački rad i drugih zahtjeva, također su otvoreni i susretljivi.
Plan Muzeja Sarajeva za narednu godinu je napravljen, međutim kompletna realizacija će zavisiti od vanjskih i unutarnjih faktora. Iz te institucije smatraju važnim ojačati infrastrukturnost objekata i konsolidirati sve kadrovske potencijale u svrhu doprinosa društvenoj zajednici. Nadamo se da ćemo uspjeti popuniti potrebna radna mjesta i time stabilizirati ovu instituciju koja je nositelj i čuvar povijesti, baštine i identiteta Sarajeva i njegovih građana. Plan je pogramski šarolik i uključuje tematski rad na zbirkama i prezentiranje predmeta u neviđenom izložbenom formatu. U suradnji sa Ministarstvom kulture i sporta Kantona Sarajevo i Kantonalnim zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa radit ćemo na sanaciji i investicijskom održavanju Svrzine i Despića kuće. U narednoj godini ćemo publicirati i jubilarni deseti broj našeg renomiranog muzejskog časopisa “Prilozi za proučavanje historije Sarajeva” – podvukli su u Muzeju.