Historijski hladni val između ostalog popraćen temperaturama i od minus 45 stepeni Celzijusa u Elk Parku u Montani, na kontinentu je uzrokovao do sada zabilježenih 37 smrtnih slučajeva.
Prema mnogima, to neće biti i konačan crni ishod.
Brojni Amerikanci i Kanađani, koje je također pogodila ekstremna oluja praćena ledom, snijegom, jakim vjetrovima, zbog lomova na zaleđenim cestama i zadobivenim ozeblinama zatražili su ljekarsku pomoć.
U božićnim je danima otkazano nekoliko hiljada avionskih letova, zbog čega je mnoštvo putnika ostalo zarobljeno u aerodromskim zgradama, a oko 1,5 miliona ljudi je bilo bez struje.
Oluja kakvu Amerika ne pamti zahvatila je prostor veći od 3.200 kilometara, proširila se od Teksasa na jugu SAD-a do Quebeca u Kanadi.
U snježnim je nanosima prikovala na stotine vozače, zbog vidljivosti od nula metara prouzrokovala multiplicirane lančane sudare.
Dežurne službe alarmiraju građane da ostanu u kućama, a oglasio se i američki predsjednik Joe Biden, koji je naveo da ovo nije snijeg kakav se oko Božića s radošću dočekuje, već opasnost koja ugrožava ljudske živote.
Ledena oluja je na Velikim jezerima, lokaciji na granici SAD-a i Kanade, uzrokovala posebnu atmosfersku pojavu, neslužbeno nazvanu “ciklonskom bombom”.
Riječ je o fenomenu praćenom naglim padom atmosferskog pritiska, pogibeljnom za ljude koji se nezaštićeno nađu u njenom epicentru.
Šta se upravo događa u Americi i postoji li mogućnost da i naše komšije – Hrvatsku pogode takve ekstremne hladnoće, kolege iz Slobodne Dalmacije upitale su klimatologa Krešu Pandžića, bivšeg dugogodišnjeg zamjenika direktora Hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu.
Prodor hladnog arktičkog zraka sa sjevera, čijem nesmetanom kretanju preko američkog tla kumuje nepostojanje visokih planinskih masiva nalik Alpama, uz jako sudaranje hladne Labradorske i tople Golfske struje dovodi do stvaranja fronte praćene ekstremnim nepogodama.
To je i inače područje vrlo aktivnih, permanentnih ciklonalnih vrtloga. Svemu tome pogoduje i dodatno je pojačava globalno zatopljenje.
Može li se u Hrvatskoj ovakvo nešto dogoditi?
– Na našim visokim planinama, ili na panonskom području, temperature mogu prilično nisko padati, no čisto sumnjam u to za područje Splita, Dalmacije.
Ne, ne vidim da bi taj lokalitet, taj naš jug moglo zadesiti ekstremno hladno nevrijeme s temperaturama koje bi se spuštale do – 20, – 30 i još manje stepeni – veli naslovni docent PMF-a u Zagrebu.
Temperature od minus sedam, osam, pa čak i do deset stupnjeva ispod nule u spletu određenih okolnosti čak bi i mogle Dalmaciju eventualno zadesiti.
Desilo se to i prije nekoliko godina kada je Split osvanuo pod debelim snježnim prekrivačem, nakon sveopće radosti popraćen gomilama lomova ruku i nogu.
Mediteran, veli doc. Pandžić, može zadesiti nekoliko solucija koje dovode do hladnijeg scenarija, jedna od njih je, primjerice, zaustavljanje hladnog zraka sa sjevera na Alpama, što u kontaktu s toplim mediteranskim zrakom dovodi do stvaranja ciklonalnog vrtloga.
Mogućnost izraženijeg hladnog vremena može nastati i kao posljedica prodora zračnih masa sa sibirskog područja.
Kao u Americi, u kojoj se ekstremi događaju zbog sudara dviju snažnih hladno-toplih struja, tako se i na našem području ukoštac mogu uhvati mase sa hladnog sjevera i one tople s Mediterana.
– I evo nam situacije. I to može rezultirati hladnim valom koji s vremena na vrijeme pogađa i relativno toplo dalmatinsko područje.
Može potrajati i do desetak dana. Upravo je taj topli utjecaj Mediterana faktor koji neće baš lako omogućiti ekstremno padanje temperature na dalmatinskom području na vrijednosti od velikih minusa, nalik situaciji u Americi – kaže doc. Pandžić.