BiH

Počela istraživanja: Spriječiti odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori

U Novom Gradu počelo je istraživanje stručnih timova iz Bosne i Hercegovine, u vezi sa odlaganjem radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

FOTO: FACEBOOK/TRGOVSKA GORA
FOTO: FACEBOOK/TRGOVSKA GORA

Planirana su geološka, hidrološka te istraživanje nulte radioaktivnosti. Nadaju se, kažu, da će rezultati analize biti potvrda da lokacija Čerkezovac nije adekvatna i da može ugroziti zdravlje više od 200 hiljada ljudi koji žive u slivu rijeke Une.

Ministar za postorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je danas da su sve institucije složne i daju maksimalne napore da se spriječi namjera Hrvatske da na granici sa BiH gradi skladište radioaktivnog otpada, te da je ubijeđen da će u tome uspjeti.

Vipotnik je danas, povodom početka istraživanja na području uticaja planirane izgradnje odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada u opštini Dvor u Hrvatskoj, razgovarao sa rukovodiocima nadležnih institucija i stručnih timova iz Republike Srpske i Federacije BiH i načelnikom Opštine Novi Grad Miroslavom Drljačom.

“Danas je ozvaničen početak istraživanja koje će nam uveliko pomoći u daljoj argumentaciji u vezi sa planovima izgradnje skladišta radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac”, rekao je Vipotnik.

On je naveo da se istraživanja obavljaju u naselju Mlakve kod Novog Grada, lokaciji najbližoj Čerkezovcu, te da su zvaničnom početku radova prisustvovali predstavnici institucija Republike Srpske i Federacije BiH koje će obavljati istraživanja.

Pod budnim okom Ekspertskog tima

“Kad je u pitanju Republika Srpska, to su Institut za javno zdravstvo, Hidrometeorološki zavod, Poljoprivredni institut i Zavod za geološka istraživanja. Sva istraživanja nadgledaće Ekspertski tim, a Ministarstvo za postorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju informisaće javnost o tokovima istraživanja”, rekao je Vipotnik.

On je naveo da će tokom istraživanja, u skladu sa potrebama, biti uključene i druge institucije, dok će Ekspertski tim biti proširen predstavnicima institucija koje učestvuju u istraživanjima kako bi se unaprijedila komunikacija.

“Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kao kontakt-tačka ESPOO konvencije, u novembru će održati sastanak sa Sekretarijatom ESPOO konvencije u Ženevi, gdje ćemo argumentovano obrazložiti problematiku da Hrvatska vodi netransparentan proces ne poštujući nijednu od odredaba ESPOO konvencije”, rekao je Vipotnik.

Ministrica ekologije i turizma Federacije BiH Nasiha Pozder rekla je da su danas u Novom Gradu počela terenska istraživanja, ali da je ranije urađeno dosta aktivnosti i da su u ovom poslu sve institucije zajedno.

Prema njenim riječima, timovi iz oba entiteta se redovo sastaju, kontinuirano razgovaraju i počeli su da rade istraživanja rezultata koji su postojali odranije.

“Ovo je jedan od zadataka koji smo počeli i radimo. Što se tiče Federacije BiH, uključeni su instituti agropedološki i hidrometeorološki, Ministarstvo ekologije Unsko-sanskog kantona, Ministarstvo ekologije i turizma Federacije BiH. Želimo da pošaljemo poruku da smo u ovom poslu svi zajedno i da imamo zajednički zadatak koji trebamo ispuniti”, rekla je Pozder.

Predsjedavajući Ekspertskog tima za Trgovsku goru Emir Dizdarević rekao je da BiH ima dovoljno vremena da dobije rezultate istraživanja koji će pratiti hrvatsku Studiju uticaja na životnu sredinu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac.

Ako dođe do incidentne situacije…

“To je bitno u slučaju da se izgradi objekat jer, ako dođe do bilo kakve incidentne situacije, moramo znati nulto stanje radioaktivnosti”, rekao je Dizdarević.

Naveo je da je Hrvatska završila istraživanja na lokaciji Čerkezovac te da ubrzano radi na izradi Studije uticaja.

“Mi smo u maju poslali primjedbe na Studiju uticaja i do danas nismo dobili zvanični odgovor. Čekamo odgovor da vidimo da li će naše primjedbe uvažiti u Studiji”, rekao je Dizdarević.

Prema njegovim riječima, jedna od primjedbi iz BiH bila je da se Studija dopuni uticajem na područje BiH u slučaju redovnih i vanrednih situacija.

“Oni su rekli da će BiH biti razmatrana samo u slučaju vanrednih situacija”, rekao je Dizdarević.

Naveo je da, osim utvrđivanja nultog stanja radioaktivnosti, geoloških, hidrogeoloških geofizičkih i seizmoloških istraživanja, domaći i inostrani eksperti treba da budu uključeni u izradu bezbjednosnih studija koje treba da pokažu da takav objekat, ako se napravi, neće ugroziti ovu i naredne generacije.

Načelnik Opštine Novi Grad Miroslav Drljača rekao je da je lokacija Čerkezovac u svakom pogledu neprihvatljiva za skladištenje radioaktivnog otpada i da je odluka Hrvatske o izboru ove lokacije politička.

“Kad se pogleda radijus od 20 kilometara tu su opštine Bužim, Bosanska Krupa, Krupa na Uni, Novi Grad i Kostajnica gdje živi više od 80.000 stanovnika. To je površina od 500 kilometara kvadratnih, gustina naseljenosti je 150-160 stanovnika po kilometru kvadratnom, što pokazuje da takav objekat ovdje ne može biti”, rekao je Drljača.

On je istakao da su u BiH oko tri četvrtine prostora na koji potencijalni objekat može uticati, što Hrvatska nije uzela u razmatranje.

Drljača je naveo da do skoro niko nije imao podatke za tu spornu lokaciju, što govori da je izbor politička odluka.

“Samo istraživanje nije dovoljno da Hrvatska odustane od svoje namjere, ali je važno da imamo podatke jer sigurno je da će i Hrvatska morati da predoči rezultate istraživanja. Smatram da je bitan kontakt sa Sekretarijatom ESPOO konvencije”, rekao je Drljača i dodao da je prilika za rješavanje ovog problema sudski spor.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško, kao i postojeći instucionalni otpad, skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom, prenosi BHRT.