Sjednica počinje u 22 sata, a u kabinetu još nisu dobili protokol u koliko sati će se obratiti Željka Cvijanović, potvrđeno je za BHT1 iz kabineta Cvijanović.
Generalna skupština UN-a trebala se izjasniti 2. maja o Rezoluciji o Srebrenici, ali je glasanje odgođeno.
Stavove o Rezoluciji o Srebrenici član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović imaće priliku da iznese video linkom. Glasanje o Rezoluciji u Generalnoj skupštini UN-a je po drugi put odgođeno. Njenom usvajanju se usprotivila Srbija uz pomoć Rusije i donekle Kine, koji lobiraju kod ostalih zemalja članica da glasaju protiv. Formalni predlagači Rezolucije su Njemačka i Ruanda.
„Ni Rezolucija, ni njen ishod nisu rezultat rada ili sposobnost bošnjačkog kadra, već onih zemalja od kojih svaka ima „svoje skelete u ormaru“ i svoje potrebe da se o njima ne priča, ali ni o onom što danas zaokuplja pažnju svijeta”, kazala je Cvijanović.
U usvajanje Rezolucije uvjeren je potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković. Obraćanje Cvijanović prema njegovom mišljenju neće uticati na već formirane stavove iskusnih diplomata. Ističe da Rezolucija nije usmjerena protiv srpskog naroda, jer se u njoj, kaže, narodi ne spominju, već ratni zločinci od kojih se zvanične institucije trebaju distancirati.
„Ja sam skoro siguran da se dobra većina zemalja nepromijenjenog mišljenja. Ja to ne bih nazvao lobiranjem, već opstruisanjem Srbije. Kada govorimo o slučaju Srebrenica mi ne dokazujemo ništa time. što se trebalo dokazati dokazano je presudama međunarodnih sudova”, poručio je Duraković.
U efekte obraćanja Željke Cvijanović u Savjetu bezbjednosti UN-a sumnjaju i pojedini politički analitičari.
„Šta ona može Generalnoj skupštini UN-a? Očigledno da je i ona u zabludi kada misli da je Predsjedništvo trebalo da se izjasni po ovom pitanju, jer je van pameti da UN radi po svojim pravilima, a ne po mišljenju i stavovima državnih organa bilo koje zemlje”, kazao je Zlatko Dukić, politički analitičar.
Vlada Republike Srpske usvojila je Izvještaj koji je upućen generalnom sekretaru i zemljama članicama Vijeća sigurnosti UN-a. U njemu se ističe opredijeljenost za ustavni poredak, kao i suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ali i neophodnost zatvaranja OHR-a i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.