Zabrinjavajuće zvuči sintagma gotova priča kad uzmemo u obzir da je u slivu Une ugroženo čak 13 opština, odnosno čak 250.000 osoba, namjerom Hrvatske da na granici s našom zemljom, u Trgovskoj gori, skladišti nisko i srednje radioaktivni otpad.
Pojedini bh. mediji u posljednje vrijeme pridružuju se pomenutom opetovanom narativu, pa se sve više priča ne o Trgovskoj, nego o trgovinskoj gori.
“S obzirom na to da je primjetno kako se posljednjih dana tvrdnje delegiranih pojedinaca iz Hrvatske da je slučaj Trgovska gora ‘gotova stvar’ sve češće prenose kao zaključak u medijima, važno je skrenuti pažnju na neistinitost ovakvih obmana i samu podlost ovakvog pristupa.
Ovo je tek početak izuzetno profesionalno pripremljene propagande, međutim, reći da je slučaj Trgovska gora ‘gotova stvar’ jednako je kao da vam se neko hvali da ima napravljenu i namještenu kuću, a on ogradio klizište, ni ciglu kupio, ni do građevinske dozvole stigao”, kazaće nam slikovito Mario Crnković iz novogradskog Udruženja Green Team.
Prethodno su za Bosnainfo iz Fonda Nuklearne elektrane Krško pojasnili “kako će se na lokaciji Čerkezovac, ukoliko studija utjecaja na okoliš potvrdi da zahvat neće imati značajnijih utjecaja na sastavnike okoliša (tlo, zrak, vode i dr.), graditi skladište, a ne odlagalište radioaktivnog otpada”, što znači da, bez obzira na to što studija nije potvrdila bezbjednost, Hrvatska grabi krupnim koracima.
Slučaj daleko od gotovog
“U ovom trenutku Hrvatska nije završila ni sadržaj (!) studije uticaja na životnu sredinu, a o samom dokumentu da i ne pričamo. Studija uticaja na životnu sredinu, čiji još ni sadržaj nije urađen, najvažniji je dokument u čitavom slučaju, koji će biti osnov za tužbe.
Nisu završene sigurnosne studije, nije uvršteno ništa od podataka vezanih za Bosnu i Hercegovinu. Da se razumijemo, Austrijanci su zaustavili puštanje u pogon napravljene i u potpunosti osposobljene nuklearne elektrane. Za njih nije bilo gotovo ni dok se gradila nuklearka, a mi argumentovano možemo reći da je ovaj slučaj, vremenski i praktično, daleko od gotovog.
Ne treba biti naročito informisan da bismo znali da će neki htjeti prodati naših 250.000 života, činjenjem ili nečinjenjem. Slobodno neka pokušaju, ali isti ti neka budu svjesni kamata koje će im se obiti o glavu – jer ponoviću, naši životi nisu na prodaju”, kategoričan je Crnković.
Kada su u pitanju namjere plasiranja narativa da je Trgovska gora gotova priča, naš sagovornik ističe da “stvari možemo posmatrati iz ugla Hrvatske i iz ugla Bosne i Hercegovine.Kada je Hrvatska u pitanju, riječ o namjeri lomljenja preostalog građanskog otpora i pritisak na sve one koji učestvuju u izradi najvažnijih dokumenata, da bi im se jasno dalo do znanja da je bilo kakvo odstupanje od zacrtanog cilja, protivljenje državi, državnom aparatu i državnom interesu. Ponavljam, sve se to dešava prije i tokom izrade najvažnijih dokumenata vezanih za slučaj”.
A kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Crnković je mišljenja da ogroman problem predstavlja to što je BiH jedinstvena u stavu protivljenja “tom sumanutom činu, tako da osnova ubjeđivanja da je ‘gotova stvar’ jeste udariti na apatiju građana BiH. Cilj je da apatični građani, koji su ionako izmučeni svakodnevicom, prestanu insistirati kod donosilaca odluka da rade svoj posao”.
A šta i kako rade naši političari u vezi sa slučajem Trgovska gora ili sve kao po starom dobrom običaju ostaje na reakcijama?
“Da budemo jasni, veliki dio političara i donosilaca odluka ne radi dovoljno posvećeno u ovom slučaju, ali to je druga tema, poenta je kada prestane pritisak građana, prestaće interes medija, a tada prestaje i interes politike.
Ukoliko nema interesa medija i politike, nema ni tužbi ka Hrvatskoj, nema diplomatske ofanzive, tako se praktično daje zeleno svjetlo za projekat.
To dalje u perspektivi znači da će preostali građani koji ne žele da prihvate izgradnju nuklearnog objekta, te smještanje radioaktivnih otpada iz Slovenije i drugih opasnih otpada sa teritorije čitave Hrvatske, biti primorani da se bore doslovno svim sredstvima i na sve načine”, jasan je naš sagovornik i dodaje da ne žele ništa nerealno “samo pravo na opstanak i ostanak tu gdje smo rođeni.
Nigdje ne postoji takav nuklearni objekat na granici, pa neće ni kod nas. Uz to, važno je reći da je jako ružna kukavička tišina EU zvaničnika po ovom pitanju. Pa nije ovo samo problem BiH, to su njihovi radioaktivni i opasni otpadi, to je njihova odgovornost. To zlo nismo mi stvarali, imamo puno pravo i obavezu da se branimo i odbranimo. Generacije koje se rađaju u BiH već po rođenju ovdje imaju i previše tereta, ali da nam guraju na prag i evropski radioaktivni otpad, to je stvarno kap koja preliva čašu”.
Politička analitičarka Tanja Topić za Bosnainfo daje viđenje velikog problema nadvijenog nad Krajinom te potcrtava ulogu naših političara u njegovom (ne)rješavanju.
Zastupanje interesa druge države
“Bilo je jasno već na sastanku Vlade RH i Savjeta ministara u Zagrebu da je Trgovska gora završena priča.
Uslovljavanje nekih ministara da se ta tačka uvrsti na dnevni red ili će oni bojkotovati zajedničku sjednicu bila je najobičnija populistička priča za javnost. Razlog je jednostavan – znatan dio političara iz BiH energičnije zastupa interese susjednih država nego sopstvene do paradoksalnih situacija kada neki od njih potežu pitanje vitalnog nacionalnog interesa za države i pitanja koja nemaju apsolutno nikakve veze sa njihovim nacionalnim interesom.
To smo vidjeli u slučaju Pelješkog mosta, čime je borba za nacionalne interese postala predmetom političke trgovine.
Slučaj Trgovske gore ilustracija je odnosa politike prema građanima, njihovi životi i životna sredina stavljaju se na kocku bez zazora”, zaključila je Tanja Topić.