Pa, kada se pogleda cjelokupna situacija, moglo bi se tako reći. Cijene idu u nebo, godinama nas svrstavaju među najsiromašnije u svjetskim okvirima, stranci strahuju doći ovdje jer misle da rat još traje, međunarodna zajednica nas ne izbacuje iz fokusa jer uvijek “vrije”, piše Večernji.ba.
Međutim, nekako i u vremenu kada je potrošačka košarica tri tisuće maraka i kada cijeli svijet prosvjeduje zbog konkretnih stvari tražeći da se situacija promijeni nabolje u korist žitelja, ovdje je mirno.
Globalne igre
Tokom vikenda za nama protestvovala je čak i velika Njemačka. Njeni građani digli su glas protiv povećanja cijena energenata i poskupljenja općenito. Zatražili su i povećanje plaća. U BiH, kao što smo napisali, rijetki imenom i prezimenom istupaju, idu pred institucije, pozivaju ih da barem nekako ublaže sve ovo.
Sociolog Vladimir Vasić nedavno je istaknuo kako nezadovoljni građani smatraju da prosvjedima samo gube vrijeme.
– Iako podržavaju svaki oblik borbe za vlastita prava, mnogi se ne žele upustiti u tu borbu. Zbog toga je odziv i na dosadašnjim prosvjedima oskudan – kazao je, među ostalim.
Zima tek stiže. Rat u Ukrajini bukti, a iako se svi nadamo da će se ta zemlja obraniti i da će ovo što skorije završiti, moramo biti realni. Možemo se ponašati navijački, slaviti određene ratne uspjehe, ali situacija i dalje nije nimalo laka. BiH se priprema i za nova poskupljenja. Mlijeko bi do kraja godine moglo stajati i tri marke, a već se najavljuje poskupljenje brašna za još 10 posto, što će vući poskupljenje i drugih pekarskih proizvoda. Najavljuje se i poskupljenje piletine. Opet dolazimo do onoga što već tri godine ponavljamo – bez proizvodnje nema budućnosti. Ne traži se u ovom slučaju da svako kućanstvo ima farmu, međutim, da se nešto za vlastitu potrebu može proizvesti, svakako može. Jer ovu zimu ćemo možda pregrmjeti, a tko može jamčiti da iduća neće biti još teža. Ili, tko nam može jamčiti da nas ne čeka teških 5, 10 godina. U jednom ranijem znanstvenom radu koji se može primijeniti i na BiH, a koji je aktualan i danas, važnost lokalne proizvodnje hrane objasnili su Dragutin Vincek i Miljenko Ernoić.
“Besplatni” utjecaji
– U vrijeme velikih gospodarskih kriza, ali i sve više zbog klimatskih i različitih okolišnih promjena, lokalna proizvodnja hrane sve više dolazi u prvi plan. Dok čekamo velike strane Ggeenfield investicije, fondove Europske unije, povoljne klimatske prilike pa da negdje u svijetu nešto izvanredno urodi plodom i da takva jeftina hrana doputuje do nas ili općenito, dok čekamo da neko drugi izvana riješi naše probleme, možemo se okrenuti oko sebe i sami nešto dobroga učiniti za sebe i ljude oko nas. Možemo za početak proizvesti hranu za vlastite potrebe i potrebe cijele zajednice. Možda se čini banalno, ali napravit ćemo višestruku korist. Prema pojedinim statistikama, dodana vrijednost u poljoprivrednoj proizvodnji je oko 50 posto, u odnosu na cijenu koju plate kupci. To je zbog toga što na vrijednost proizvoda najviše utjecaja imaju tlo, voda, klima, zrak i slično te, ono što je najvažnije, svi ti utjecaji su “besplatni” – naveli su u svome radu.