Ako se budite umorni i teško razbuđujete da biste se uhvatili ukoštac sa svakodnevnim obavezama, to može biti povezano s padom razine šećera u krvi nakon noćnog posta. U tom slučaju dobro je odmah nakon buđenja pojesti doručak, kaže mag. nutricionizma Sandra Marić Bulat.
Kad ujutro nešto pojedemo, time sprečavamo napade gladi kasnije, oko 10 ili 11 sati, kad većina ljudi zapravo nema vremena za obrok. Naime, ako preskočite doručak, to je obično vrijeme kad će vam pasti energija zbog pada šećera u krvi, pa ćete se teže koncentrirati na zadatke te osjećati umorno i razdražljivo.
Kako je većina ljudi tad na poslu, vjerojatno će posegnuti za bilo čime što im prvo dođe pod ruku, za pecivima, keksima ili čipsom, što je hrana koja nema nutritivnu vrijednost, a prepuna je kalorija. To vodi naglom porastu šećera i energije u organizmu, no nakon toga slijedi i nagli pad, odnosno novi napadaj gladi, kad ćete opet posegnuti za bilo čime, pa i slatkišima, a to u konačnici može dovesti i do debljanja.
Jedna od posljedica niske razine šećera u krvi, odnosno hipoglikemije mogu biti i jutarnje vrtoglavice, dok ljudi koji imaju problema sa želucem i probavom ujutro mogu imati visoku razinu kiseline u želucu i zadah iz usta, pa je važno pojesti odgovarajući obrok da nečim “zaposle” te organe, dodaje.
Postoje istraživanja koja upućuju na to da se preskakanje doručka može povezati i s metaboličkim sindromom, odnosno povišenim tlakom, masnoćama u krvi i šećerom u krvi, a neke studije povezale su tu naviku i s kardiovaskularnim bolestima.
Ipak, novija znanstvena istraživanja upućuju na to da stara poslovica po kojoj je doručak ‘najvažniji obrok u danu’, pa treba biti obilan, dok ručak možemo podijeliti s prijateljima, a večeru pokloniti gladnima, zapravo i ne drži vodu. Pokazalo se da ljudi koji redovito i obilno doručkuju neće zbog toga tokom dana jesti manje, nego suprotno – u prosjeku unesu i više kalorija od onih koji doručkuju malo ili preskaču doručak. Taj višak ne mogu potrošiti i tijelo ga pohranjuje i tako obilan doručak u konačnici može pridonijeti debljanju – kaže sagovornica.
Zanimljivo je da postoje i studije s gotovo oprečnim rezultatima pa je jedno laboratorijsko istraživanje – u kojem je 16 muškaraca nekoliko sedmica konzumiralo visokokaloričan doručak i kalorijski “siromašnu” večeru, pa onda obrnulo količinu kalorija tako da doručak bude “siromašniji” – pokazalo da obilan doručak može biti koristan za – mršavljenje.
Naime, povećan unos kalorija ujutro vodi do gotovo 2,5 puta brže termoregulacije, odnosno brže potrošnje kalorija, tako da je ta skupina ispitanika brže trošila ono što su pojeli tijekom dana, nego oni koji su za večeru jeli više. No brža potrošnja kalorija odnosi se prvenstveno na ispitanike koji su imali veći višak kilograma, tako da se većina tih studija ne može koristiti za opće zaključke.
– Općenite preporuke oko toga koji je najvažniji obrok u danu zapravo ne postoje, pa tako ni preporuke oko toga koliko obroka i u koje vrijeme trebamo konzumirati. Najvažniji je ukupan unos energije, mikro i makronutrijenata te bioaktivnih spojeva, a to u koliko obroka i kad ćete ih unijeti nije najvažnije, iako nije posve nevažno.
Na primjer, za čovjeka koji dan ranije nije stigao večerati, a idući dan ga čeka težak fizički rad, ili naporan trening, ili visoki kognitivan napor, pogotovo ako je ta aktivnost tempirana ujutro, doručak možda i može biti najvažniji obrok da se osigura dovoljno energije za jutarnje obaveze. Slično je i s dijabetičarima tipa 2 koji ujutro moraju unijeti dozu složenih ugljikohidrata kako bi održali poželjnu razinu šećera u krvi. No onaj tko je večer ranije kasno pojeo obilnu večeru, ako ujutro ne osjeća glad, zapravo i ne mora doručkovati – komentira mag. nutricionizma Roko Marović iz savjetovališta Nutrivision.
Više čitajte OVDJE.