Magazin

Nova studija: Pola miliona smrti uzrokovano izumiranjem insekata

Tokom istraživanja u obzir su se uzimale sve smrti uzrokovane srčanim bolestima, moždanim udarom, dijabetesom i određenim vrstama raka.

FOTO:  EPA-EFE/ANDRE COELHO
FOTO: EPA-EFE/ANDRE COELHO

Tri četvrtine usjeva na svijetu zahtijeva oprašivanje, a sve je manje insekata. Zbog zastrašujuće velikog pada broja isekata oprašivača (pčela, osa, kornjaša, muha, mrava i leptira) proizvodnja voća, povrća i orašastih plodova smanjila se za tri do pet posto na nivou cijelog svijeta, pokazalo je novo istraživanje.

Kako su naučnici zaključili, oko jedan posto svih smrti sada se može pripisati padu broja insekata oprašivača. Tokom istraživanja u obzir su se uzimale sve smrti uzrokovane srčanim bolestima, moždanim udarom, dijabetesom i određenim vrstama raka, odnosno bolesna stanja koja se mogu spriječiti ili ublažiti zdravijom prehranom, piše Guardian.

Studija je pokazala da pad broja insekata kojem danas svjedočimo utiče na naše zdravlje jednako kao i drugi rizični faktori, poput različitih vrsta ovisnosti.

Ali, postoji rješenje za ovaj problem. Uzgojem većih količina cvijeća na farmama, korištenjem manje pesticida – naročito neonikotinoida te obnavljanjem prirodnih staništa sigurno bi se povećao i broj insekata na svijetu. Ali, prema riječima naučnika, i dalje postoje golemi izazovi u obnavljanju populacije oprašivača na svjetskoj razini.

Pad broja insekata najnegativnije se odrazio na zemlje srednjeg prihoda poput Kine, Indije, Rusije i Indonezije, gdje velik broj ljudi umire od srčanih bolesti, moždanog udara i karcinom uzorkovanih lošom prehranom, pušenjem i manjkom fizičkog vježbanja. U bogatijim zemljama ljudi i u slučaju visokih cijena hrane uzrokovanih slabijim prinosima mogu sebi priuštiti zdravu hranu. Skladno tome su i najveći padovi prinosa uzorkovani nedostatkom oprašivača zabilježeni u zemljama s niskim prihodima.

Procijenjeni broj smrtnih slučajeva uzrokovanih manjkom insekata u stvarnosti bi mogao biti puno veći jer u studiju nisu uključeni učinci smanjenja mikronutrijenata poput vitamina A i dolata koje u organizam unosimo u hrani.