Naučnici su zabrinuti da bi nedavno ubrzano zagrijavanje svjetskih okeana moglo dodatno pogoršati globalno zatopljenje. Naime, ovog je mjeseca površina globalnih okeana dostigla novu rekordno visoku temperaturu. Nikada se svjetski okeani nisu ovako drastično zagrijali u tako kratkom periodu.
Stručnjacima još uvijek nije u potpunosti jasno što se tačno dogodilo, no zabrinuti su da bi, u kombinaciji s drugim vremenskim prilikama, do kraja sljedeće godine globalna temperatura mogla doseći novi zabrinjavajući nivo. Naučnici također smatraju da će se tokom sljedećih mjeseci pojaviti snažan vremenski fenomen El Nino koji će dodatno zagrijati okeane.
Prema novom istraživanju (Heat stored in the Earth system 1960–2020: where does the energy go?), Zemlja je tokom proteklih 15 godina akumulirala gotovo isto toliko topline kao u prethodnih 45, s time da je većina dodatne energije završila u okeanima. Zbog toga je u aprilu ove godine ukupna prosječna temperatura okeana dosegla novi rekord, a u nekim je regijama porast temperatura mora bio podosta zabrinjavajući.
Tako su u martu temperature površine mora uz istočnu obalu Sjeverne Amerike bile čak 13.8 stepeni Celzijevih više od prosjeka između 1981. i 2011. Godine. “Još nismo utvrdili zašto je došlo do tako brze i značajne promjene”, rekla je okeanografkinja Karina Von Schuckmann iz istraživačke organizacije Mercator Ocean International.
Prosječna površinska temperatura svjetskih mora porasla je za oko 0.9°C u poređenju s predindustrijskim nivoima, pri čemu je samo u posljednjih 40 godina porasla za 0.6 stepeni. Radi se o manjem porastu temperatura nego na kopnu, gdje su one porasle za više od 1.5°C od predindustrijskih vremena.
To je zato što je za zagrijavanje vode potrebno mnogo više energije nego kopna i zato što okeani apsorbiraju toplinu duboko ispod svoje površine. No, čak i ovo naizgled malo prosječno povećanje ima značajne posljedice: gubitak morskih vrsta, ekstremniji vremenski uvjeti, porast nivoa mora i manja sposobnost apsorpcije CO2, prenosi Index.hr.
Naime, okeani trenutno preuzimaju oko četvrtinu emisija stakleničkih plinova. Toplije vode imaju manju sposobnost apsorbiranja CO2. Ako bi oceani u budućnosti uzimali manje CO2, više bi ga se akumuliralo u atmosferi – što bi dodatno zagrijalo zrak i okeane.
Drugi važan faktor koji zabrinjava naučnike je vremenski fenomen poznat kao El Nino. Protekle tri godine je El Nino bio je u hladnijoj fazi zvanoj La Nina te je pripomogao u održavanju globalne temperature pod kontrolom, piše BBC.
Fenomen El Nino-La Nina najveći je uzrok razlika u vremenu iz godine u godinu u mnogim regijama. U godinama La Nine pacifički pasati od istoka prema zapadu su jači, guraju tople površinske vode prema zapadu i povlače dublju, hladniju vodu na istok. El Nino se događa kada pasati oslabe, dopuštajući toplim vodama da se šire natrag prema istoku, gušeći hladnije vode i dovodeći do porasta globalne temperature.
El Nino se već razvio kod obala Perua i Ekvadora te stručnjaci smatraju da bi se on uskoro mogao u potpunosti formirati. “Ako na to dođe novi El Nino, vjerovatno će doći do dodatnog globalnog zagrijavanja od 0.2-0.25°C”, rekao je klimatolog Josef Ludescher s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime.