Laboratorijski uzgojeno ili “kultivirano” meso dobiva se uzgojem životinjskih matičnih stanica u bazi bogatoj hranjivim tvarima. Mnogi pretpostavljaju da bi ono moglo biti humanija i zelenija alternativa tradicionalnom mesu jer se za njegov razvoj koristi manje poljoprivrednog tla, hrane, vode i antibiotika nego pri uzgoju životinja. Dodatno, pritom se ne ubijaju druga živa bića.
No nova analiza pokazuje da bi masovna proizvodnja mesa uzgojenog u laboratoriju korištenjem sadašnjih tehnologija mogla biti znatno gora za okoliš od uzgoja govedine. Trenutno se meso na bazi životinjskih stanica (ACBM) proizvodi samo u vrlo malim razmjerima i uz ekonomski gubitak, a novo istraživanje ukazuje na to da bi povećanje tog procesa moglo prouzrokovati između četiri i 25 puta više emisija nego globalna industrija govedine, piše New Scientist.
“ACBM sektor je od investitora dobio milijarde dolara na temelju tvrdnje da će ovaj proizvod biti ekološki prihvatljiviji od govedine”, navode naučnici u istraživanju koje još nije prošlo recenziju nezavisnih stručnjaka. Iako je istina da mesu uzgojenom u laboratoriju nisu potrebni tlo, voda i antibiotici kao kod goveda, stručnjaci navode da su do sada rađene krive analize emisija ugljika.
Problem je, tvrde, u tome što su mnoga od tih izvještaja modelirala utjecaj ACBM-a na klimu koristeći tehnologije koje ili ne postoje ili vjerovatno neće funkcionisati. Na primjer, jedna često citirana studija procijenila je emisije ugljika u proizvodnji ACBM-a ako se kao sirovinu za stanice koristi hidrolizat cijanobakterija.
Međutim, autori najnovije studije objašnjavaju da “ovo nije tehnologija ili sirovina koja se trenutno koristi za proliferaciju životinjskih stanica, niti je trenutno blizu izvedivosti.”
Drugi poznati izvještaji analizirala su utjecaj na okoliš uzgojenog mesa proizvedenog s komponentama podloge za uzgoj hrane. Međutim, trenutno je takav proces moguć samo korištenjem mješavina hranjivih tvari farmaceutske kvalitete, koje su pročišćene do visokih razina.
Upravo ovaj proces pročišćavanja je odgovoran za većinu emisija. Na primjer, za uzgoj laboratorijskog mesa apsolutno je neophodno uklanjanje endotoksina, kojeg oslobađaju bakterije u okolišu, jer čak i male količine u mediju za uzgoj mogu spriječiti množenje stanica.
Uz pretpostavku kontinuirane upotrebe visoko rafiniranih medija za uzgoj, stručnjaci procjenjuju da se prilikom razvoja kilograma ACBM-a proizvode 246 do 1508 kilograma emisija ugljikovog dioksida, odnosno da meso uzgojeno u laboratoriju može prouzrokovati između četiri i 25 puta više emisija nego globalna industrija govedine.
Autori studije su ponudili i rješenje za ovaj problem i kazali da bi se trebalo raditi na razvoju staničnih linija koje mogu tolerisati više razine endotoksina. Istraživanje naziva Environmental impacts of cultured meat: A cradle-to-gate life cycle assessment objavljeno je na bioRxivu.