Iako je dosada trenutno vrlo intenzivno proučavan fenomen, pojava dosade na ispitima znanja do sada je u istraživanjima potpuno ignorisana. Glavni uzroci dosade je, tvrde, manjak ili pak višak izazova tokom ispita.
Veliki broj studija je već pokazao da dosada ima štetan utjecaj na učenje i performanse, ali i na mentalno i fizičko zdravlje.
Naučnici su svoje istraživanje sada proširili i na svakodnevicu djece u školama. Dosada se tako javlja i kada ispitni materijal nema ličnu važnost za učenike.
Visok nivo dosade je imao negativan utjecaj na rezultate testova. S tim u vezi, naučnici su prvi put formulisali takozvanu hipotezu o obilju i uspjeli su da je potvrde.
Hipoteza o obilju kaže da je dosada štetna za učinak, naročito kada je pretjerana, jer bi tada svi mentalni resursi morali biti iskorišteni za rješavanje zadataka.
S druge strane, ako je dosada nastupila kao rezultat manjka izazova, resursa za obradu zadataka bi bilo u izobilju.
U studiji je učestvovalo ukupno 1.820 njemačkih učenika od 5. do 10. razreda.
Pitanja o stepenu dosade, da li je zadatak bio prezahtjevan ili nezahtjevan, te o relevantnosti zadataka za život pojedinca postavljena su direktno između blokova zadataka na testu.
Istraživači također navode preporuke za nastavnike i zakonske staratelje.
Tako bi nastavnici primjerice, u cilju suzbijanja dosade na provjerama znanja, trebali pripremiti ispitne zadatke na način da imaju veze sa stvarnim životom učenika.
Zadaci ne bi trebali biti ni preteški ni prelagani. Čak i roditelji mogu podržati svoju djecu tako što će pokrenuti otvorenu diskusiju o tome da li su učenici u školi preopterećeni ili imaju premalo izazova.
Posebno u slučaju prekomjernog napora u školi, potrebno je brzo reagovati kako bi se izbjegla dosada i drugi negativni učinci kao što je drastičan pad uspjeha, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.