Škola je 3. maja bila poprište masovnog ubistva kada je trinaestogodišnji učenik K. K, u vrijeme prvog časa, očevim pištoljem usmrtio zaštitara i devetero učenika, a teško ranio još petero školskih kolegu i nastavnicu.
“Šezdeset učenika nije krenulo u školu, oni su otišli u obližnje škole, ali je uobičajen broj upisao. Nastavnici su u posebno teškim okolnostima, moraju doći na posao dobro pripremljeni. Jedno vrijeme su se osjećali potpuno usamljeni, jedno vreme smo imali problem da niko nije želio biti direktor te škole. Samo izgovaranje riječi ‘Ribnikar’ je bilo kao mina”, ispričala je Đukić Dejanović, prenosi Blic.
Ona je navela da škola danas ima više od 1.000 učenika i “svu pomoć i podršku države”.
Školska godina u Srbiji počela je ovog septembra polemikama je li država poslije masovnog ubistva u “Ribnikaru” poduzela sve mjere da se djeca u klupama osjećaju sigurno i bezbrižno, a da njihovi roditelji budu spokojni.
U svim školama od početka školske godine osigurano je dežurstvo policajaca, a Ministarstvo prosvjete poslalo je svim školskim upravama upute i smjernice za rad, napose u pogledu sigurnosti učenika.
Učenici od petog do osmog razreda su dobili i novu izvannastavnu aktivnost, a predmet je nazvan “Vrline i vrijednosti kao životni kompas”.
Trinaestogodišnji učenik, koji se poslije zločina sam prijavio policiji, i dalje je u pod nadzorom u specijaliziranoj psihijatrijskoj ustanovi, a njegov otac, čijim pištoljem je počinjeno ubistvo, u pritvoru je.
Policija je oca uhapsila zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti, nakon što je utvrđeno da je sina vodio u streljane na vježbanje gađanja, a svoja dva pištolja i streljivo za koji je imao uredne dozvole ostavio je u sefu dostupne neovlaštenim osobama.
Pritvor mu je u međuvremenu produžen, među ostalim, i zbog činjenice da je za kazneno djelo kojim ga se tereti propisana kazna zatvora duža od 10 godina.
Ubistva u školi, a dan kasnije i u dva sela u kojima je selu 21-godišnjak ubio osmero uglavnom mladih ljudi i ranio ih još 14, pokrenule su masovne prosvjede “Srbija protiv nasilja”, na koje je pozvala proeuropska opozicija s ciljem da se zaustavi poticanje nasilja u politici, javnom prostoru i medijima. Ti skupovi prerasli su u masovan građanski bunt kojem su se pridružili studenti, sindikati, nevladine organizacije, udruge i pokreti, a podržali su ih glumci te akademska zajednica sveučilišnih profesora i znanstvenika.