Arapski trgovci bili su prvi koji su ugledali tada nenaseljeno ostrvlje, a prvi Evropljani koji su ondje kročili bili su Portugalci: Vasco da Gama iskrcao se na jednom od 115 ostrva davne 1502. Stotinu i sedam godina kasnije, uporište uspostavlja Britanska istočnoindijska kompanija. Nedugo nakon što ga je temeljito istražio Lazare Picault, Francuzi ga 1756. anektiraju i nazivaju ga Sejšelima po Jeanu Moreauu de Séchellesu, ministru financija Luja XV.
Francuzi su kolonizirali prekomorski posjed gotovo četiri desetljeća, nakon čega ovaj prelazi u ruke Britanaca. Isprva je otočje bilo upravno priključeno Mauricijusu, ali je već 1888. postalo posebna britanska kolonija na čelu s administratorom, a od 1903. s guvernerom, kojemu su u radu pomagali Izvršno i Zakonodavno vijeće.
Na današnji dan, 29. juna 1976. godine, Sejšeli postaju nezavisna republika, na čelu s dotadašnjim predsjednikom vlade Jamesom Richardom Manchamom. Godinu dana kasnije, državnim udarom na vlast dolazi France-Albert René, koji uspostavlja socijalistički jednopartijski sidtem: njegova Napredna fronta sejšelskoga naroda bila jedina legalna stranka. To je izazvalo nekoliko pokušaja oružane pobune. Najživopisniji se odigrao 1981. godine, kad je skupina od četrdesetak južnoafričkih plaćenika, predvođena Ircem “Ludim” Mikeom Hoareom, pokušala izvršiti puč prerušena u – ragbijašku ekipu! Višestranačje je uvedeno 1993. godine.
Sejšeli su prva zemlja u Indijskom okeanu koja je od marine napravila nacionalni park. Propisi za gradnju su rigorozni: hoteli ne smiju biti viši od kokosovih palmi koje ih okružuju!
U glavnom gradu Viktoriji, smještenom na najvećem otoku Mahéu, živi osamdeset posto stanovnika Sejšela. Jedna od najvećih turističkih atrakcija prijestolnice jest sat-toranj koji podsjeća na londonski Big Ben, a rijeke posjetitelja privlači i preko stotinu godina star botanički vrt, u kojem lijeno šeću goleme kornjače. Na Sejšelima ih ima otprilike koliko i stanovnika, a ni danas se sa sigurnošću ne zna kako je ta kopnena vrsta tamo dospjela. Jedan od popularnih “sportova” na Mahéu jest traženje zakopanog blaga. Prema legendi, gusari su u osamnaestom vijeku potopili portugalski brod koji je prevozio zlato i dragulje, a plijen su zakopali na ovom otoku.
Kad se britanski general Charles George Gordon 1877. godine iskrcao na Praslinu, drugom najvećem ostrvu na Sejšelima, bio je uvjeren kako je otkrio izvorni rajski vrt: zbog izvanredne prirodne ljepote, a možda i zbog zamamnih stanovnica koje su nosile samo palmin list oko struka. Godine 1979. na ovom je otoku osnovan prirodni rezervat, poznat po šumama kokosovih palmi te endemskoj vrsti crnog papagaja, zaštitnog znaka Sejšela.
U januaru 2013. godine, na Sejšelima je proglašeno vanredno stanje: tropski ciklon Felleng poharao je područje, uzrokujući stravične poplave i klizišta. Mnogi stanovnici ove otočke države tom su prilikom ostali bez domova.
Uzbudljiva historija Sejšela reflektira se i u gastronomskoj ponudi, koja sadrži utucaje francuske, afričke, kineske, indijske i engleske kuhinje. Morski plodovi i riža, nerijetko u egzotičnim slatko-kiselim umacima, najčešće su na stolovima lokalnog življa a, uz sokove manga, banane, papaje i marakuje, stanovnici rado piju calou, palmino vino, te bakku, domaću rakiju koja pali stomak, piše Lucija Kapural na portalu Povijest.