Na sjednici su razmatrane tematske tačke koje su se odnosile na problematiku energetike i ustanova kulture i obrazovanja. No, HNS je nakon sjednice u prvi plan naglasio da žele strateško partnerstvo sa SAD-om.
U zaključcima koju su saopćeni javnosti HNS nije u fokus stavio pitanje energetike te ustanove kulture i obrazovanja, već je primarno naglasio da žele strateško partnerstvo sa Amerikom.
To je zanimljivo u kontekstu kritika koje je američki diplomata i pomoćnik Antonyja Blinkena James O’Brien iznio prije nekoliko dana na račun politike Dragana Čovića.
“Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine podržava strateško partnerstvo Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država te ističe svoju beskompromisnu opredijeljenost za euroatlantski put naše zemlje, uključujući članstvo u NATO i EU. Posvećenost američkih partnera stabilnosti, razvoju i prosperitetu naše zemlje izraz je nedvosmislene potpore ključnim reformama i procesima u Bosni i Hercegovini. Ističemo i snažnu opredijeljenost za svakodnevno jačanje odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama na svim područjima kao garantom Općeg okvirnog sporazuma za mir. Uključenost State Departmenta u sve ključne procese, osobito reformske, jamačno potvrđuje naše neraskidive veze koje želimo osnaživati i kao buduća članica EU”, poručuju iz HNS-a.
Podsjetimo, O’Brien, a ranije i Blinken je direktno kritikovao Čovića da blokira energetski projekat Južne interkonekcije, a O’Brien je Čoviću na teret stavio i odgovornost za etničku podijeljenost Mostara, poručivši da takav pristup nije evropska perpsektiva.
Iz HNS-a kažu da su formiranjem vlasti nakon Općih izbora 2022. godine dokazali spremnost za izgradnju europske Bosne i Hercegovine.
“Dokaz da domaće snage i politički predstavnici u institucijama vlasti mogu ponuditi rješenja potvrđuje djelovanje na državnoj razini koja je u godini dana svoga rada usvojila osam EU zakona od ukupno trinaest usvojenih na Vijeću ministara. U 2023. godini naša zemlja imala je 100% usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije što je i obveza proistekla iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju”, istaknuto je u saopćenju.
Potom su se iz HNS-a vratili na tzv. Mostarski sporazum, koji su u junu 2020. potpisali sa tadašnjim partnerom u vlasti SDA.
“Naša politika spremnosti na kompromis dokazana je i 17. lipnja 2020. godine kada je potpisan Mostarski sporazum. Potpisani sporazum omogućio je provedbu izbora u gradu na Neretvi i doveo do ekspanzivnog razvoja Mostara u svim segmentima. Kao politički predstavnici najbrojnijeg konstitutivnog naroda u ovom gradu prihvatili smo posebna izborna pravila kako bi se drugim konstitutivnim narodima i svima drugima omogućilo da biraju svoje legitimne predstavnike i na taj način svi zajedno radimo za dobro svakog čovjeka. Svima je poznato kako je ovo jedini primjer lokalne jedinice u BiH u kojoj se izborni proces provodi na značajno drugačiji način. Sporazum je potpisan u nazočnosti visokih dužnosnika međunarodne zajednice: veleposlanika SAD-a, specijalnog predstavnika EU u BiH, veleposlanika UK, Visokog predstavnika i OESS Misije”, istakli su.
Zatim poručuju da tri godine nakon potpisivanja Mostarskog sporazuma njegov drugi dio nije implementiran, gdje misle na pitanje Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na članove Predsjedništva BiH te pozivaju partnere iz vlasti (Trojku i SNSD) da implementiraju dogovor HDZ-a i SDA postignutog u Mostaru prije tri i po godine.
“Sukladno tome, pozivamo domaće političke lidere i naše strateške partnere da ovaj Sporazum implementiramo u cijelosti kako bi omogućili hrvatskom konstitutivnom narodu da bira svoje legitimne predstavnike u one institucije koje je Ustav predvidio za zaštitu vitalnog interesa svakog od konstitutivnih naroda. Rješavanjem ovog oblika diskriminacije jednog konstitutivnog naroda u trenutnom Izbornom zakonu, kojim se narušava natkrovljujuće ustavno načelo konstitutivnosti, dovelo bi nas do implementacije presuda Ustavnog suda BiH koje smo obvezni poštivati. Također, naša obveza i opredjeljenje je raditi na implementaciji presuda Europskog suda za ljudska prava kako bi se otklonila i diskriminacija prema svakom pojedincu. Hrvatski narodni sabor BiH do sada je ponudio nekoliko prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH i sva naša predložena rješenja egzistiraju u demokratskoj praksi država članica EU”, ističe se u saopćenju HNS-a.
HNS se potom oglasio i o Južnoj interkonekciji.
“Hrvatski narodni sabor BiH podsjeća na svoju bezrezervnu podršku projektu Južne plinske interkonekcije i apsolutno odbacuje zlonamjerne interpretacije kako pojedinaca tako i određenih medija. Ovaj projekt je od iznimne važnosti za energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine i izgradnju novih plinskih pravaca opskrbe u cilju jačanja gospodarskih potencijala onih prostora BiH koji su do sada bili povijesno zanemareni, kao i zbog smanjenja ovisnosti o istočnim dobavljačima. Podsjećamo na javno poznate protivzakonite djelatnosti, korupciju i kriminal pojedinih javnih energetskih kompanija iz Sarajeva i kršenje dogovorenih sporazuma tijekom proteklih godina koje su u pitanje doveli zakonitost, funkcionalnost, kontinuitet i sigurnost opskrbe energentima svih stanovnika. Potičemo sudbene vlasti da se pozabave tim pitanjima”, kažu iz HNS-a.
Na kraju poručuju da Hrvatski narodni sabor BiH ostaje posvećen izgradnji stabilne države tri jednakopravna konstitutivna naroda i svih drugih građana uz poštivanje međunarodnih ugovora, uključujući Washingtonski sporazum i Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini.
“Na žalost, tijekom protekla tri desetljeća, svjedočili smo kršenju tih mirovnih sporazuma koji su degradirali politički položaj hrvatskog naroda u BiH. Hrvatski narodni sabor BiH će i dalje težiti pronalasku kompromisnih rješenja i sveobuhvatnim izmjenama izbornoga zakonodavstva. Podsjećamo kako su zajedničke domaće odluke donesene konsenzusom dosad uspijevale povećati povjerenje i unaprijediti opće društveno stanje u Bosni i Hercegovini. Naše političko djelovanje i dalje će se temeljiti na Zaključcima i drugim aktima Izvanrednog zasjedanja HNS-a iz ožujka 2022. godine u cilju zaštite Hrvata kao političkog naroda u Bosni i Hercegovini. U povijesnim trenucima pred kojima se nalazi Bosna i Hercegovina, Hrvatski narodni sabor BiH poziva predstavnike svih razina vlasti, vjerujući u njihovu predanost konkretnim političkim koracima i reformama, da u ožujku budu naš najsnažniji motiv otvaranja pregovora s EU. Otvorena politička pitanja koja stoje pred nama zahtijevaju odgovornost političkih predstavnika i predstavljaju test na koji način želimo graditi našu domovinu Bosnu i Hercegovinu”, zaključio je HNS.