Zato za Detektor magazin specijal, vanjskopolitički novinar i osnivač Inicijative za strateške analize Harun Karčić razotkriva najčešće mitove i dezinformacije o rezoluciji.
Nacrtom rezolucije o genocidu u Srebrenici je, između ostalog, predviđeno da se 11. juli svake godine obilježava kao međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine.
Rezolucijom se osuđuje i negiranje genocida te veličanje ratnih zločinaca, dok se države članice Ujedinjenih nacija (UN) potiču na čuvanje sudski utvrđenih činjenica kroz obrazovne sisteme radi sprečavanja revizionizma i ponavljanja genocida.
Od država članica UN-a traži se da poštuju obaveze prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu utvrđeno je da Srbija nema direktnu odgovornost za genocid u Srebrenici, ali da je odgovorna što ga nije spriječila.
Međutim, burne su reakcije mnogih srpskih dužnosnika – kako iz bh. entiteta Republika Srpska, tako i iz Republike Srbije – kao i veliki niz dezinformacija i teorija zavjere u vezi s rezolucijom.
Tri decenije nakon genocida, ni u Srbiji – niti u entitetu Republika Srpska – nije došlo do politike i katarze koja je u Njemačkoj dovela do historijskog priznavanja krivice i izvinjenja kancelara Willyja Brandta.
Naprotiv, vlasti u Srbiji, ali i u RS-u, ne samo da negiraju genocid već ga pokušavaju relativizirati kad god im se ukaže prilika. Upravo se zbog toga protive rezoluciji.
U medijima širom RS-a i Srbije, često se promovišu navodni autoriteti ili stručnjaci koji pokušavaju dokazati kako se nije dogodio genocid nad Bošnjacima, te da su Srbi zapravo zanemarene žrtve ratova iz 1990-ih. Također je mnogo naslova koji više naginju u domen teorija zavjere nego činjenica.
Da li Rusija i Kina mogu podržati Srbiju i RS u njihovim naporima?
Za Rusiju i Kinu, u ovom momentu, rezolucija o Srebrenici nije toliki prioritet da bi pokrenule kompletnu diplomatsku mašineriju i izvojevale pobjedu Aleksandru Vučiću i Miloradu Dodiku.
S druge strane, Rusija je izolovana i ne može da računa na veliku podršku – tako da se neće previše angažovati. Ona će to učiniti deklarativno, ali nije to za Rusiju neka epska bitka.
Što se tiče Kine, Srbija je relevantna Kinezima pošto otvara put njenoj privredi ka Evropi, ali ne vjerujem da će Kina pokrenuti čitavu mašineriju da bi pomogla Srbiju kad je riječ o rezoluciji. Tako da, kada se podvuče crta, ne vjerujem da će Vučić i Dodik od Rusije i Kine dobiti ono što očekuju.
Ali ne treba potcijeniti uticaj koji u Africi imaju Rusija i Kina, koje bukvalno kupuju tamošnje autoritarne lidere.
*Harun Karčić je vanjskopolitički novinar Al Jazeere Balkans i osnivač Inicijative za strateške analize.