Kako su kazali na početku pisma, pišu prije svega kao mladi ljudi zabrinuti za budućnost Srbije i Zapadnog Balkana. U nastavku su, kako kažu, dali objašnjenje zašto je ova rezolucija bitna za Srbiju.“Demokratija u našoj zemlji nazaduje u posljednjih nekoliko godina, a mnoge ugledne organizacije opisuje je kao hibridni režim.
Mladi ljudi koji se usude da kritički govore o vladinoj politici izloženi su kampanji mržnje i na meti su javnih zvaničnika. Ipak, odlučili smo da ne šutimo dok je naša mirna budućnost, koju sigurno zaslužujemo, ugrožena. U ime mnogih mladih u Srbiji i građana koji su duboko uplašeni govoriti zbog klime koja se stvorila u našem društvu koju je podstakla neodgovorna kampanja o rezoluciji o Srebrenici koju vodi najviši srpski državni zvaničnik, smatramo da je naša ljudska dužnost da kažemo: Ne u naše ime”, kazali su.
Kako kažu, uprkos raširenim dezinformacijama i zloupotrebama rezolucije o genocidu u Srebrenici u srbijanskoj javnoj sferi, oni na to gledaju kao na ključni korak u procesu suočavanja s prošlošću.
“Priznanje mase zvjerstva igraju vitalnu ulogu u uspostavljanju mehanizama prevencije i treba ih posmatrati kao temelj za izgradnju bolje budućnosti u postkonfliktnim društvima. Svjedoci smo upravo suprotnog; bilo je brojne prilike kada državni zvaničnici uporno negiraju pravno utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenica, raspirivaju mržnje i otvaraju rane koje treba zaliječiti”, kazali su.
Osvrću se na murale s likom Ratka Mladića.
“Posljednjih pet godina u Srbiji je u toku velika i organizovana kampanja koja uključuje oslikavanje zidova, javnih ustanova i zgrada u skoro svakom gradu sa imenom i likom Ratka Mladića. Mladić je vodio Vojsku Republike Srpske tokom rata u BiH i osuđen je za zločine protiv čovječnosti u nekoliko opština u Bosni i Hercegovini, uključujući genocid u i oko Srebrenice. Iako smo obavijestili lokalne vlasti, nije poduzeta nikakva akcija da se uklone prikazi. Vlast je šutjela, a neki od najistaknutijih javnih funkcionera su otvoreno izjavili da u tome ne vide ništa loše”, dodaju.
Naglasili su da je presudom Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine Srbija proglašena odgovornom za kršenje Konvencija UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida nesprečavanjem genocida.
“Narodna skupština Srbije usvojila je 2010. godine deklaraciju kojom se osuđuju zločini počinjeni u Srebrenica kako je definisana u presudi Suda, ali bez pominjanja pojma genocid. Međutim, srpski zvaničnici nastavljaju da krše ovu deklaraciju. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i lokalni sudovi u Bosni i Hercegovini su osudili više od 50 osoba zbog njihove uloge u genocidu u Srebrenici. UN ad hoc sudovi, odnosno MKSJ i njegov pravni nasljednik, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivična djela Tribunali (IRMCT) su u 15 slučajeva utvrdili i dokazali da je genocid zaista počinjen u Srebrenici. Za razliku od međunarodnih tribunala UN-a i lokalnih sudova u Bosni i Hercegovini, nema suđenja za genocid u Srebrenici koje je održano pred Posebnim odjelom za ratne zločine Višeg suda u Beogradu. Srbija i dalje krši Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocid jer Državno tužilaštvo za ratne zločine ne procesuira ratne zločince i ne podnosi optužnice za zločine protiv čovječnosti i genocid u slučaju Srebrenice. Ovo nas je dovelo do toga da vjerujemo da u Srbiji postoji kultura nekažnjivosti, što dodatno potkrepljuju brojni izveštaji od međunarodnih i lokalnih institucija, posebno istaknuto u izvještaju Vijeća Evrope za 2023. godinu”, navodi se u pismu.
Dodaju da najviši državni funkcioneri Srbije kontinuirano veličaju osuđene ratne zločince.
“Ovi akti ugrožavaju mirovni proces u Srbiji i regionu ne ostavljajući prostora za iskren i odgovoran politički dijalog o prošlosti. Skoro tri decenije nakon genocida u Srebrenici, oni koji su proglašeni odgovornima za ovaj zločin prikazani su kao heroji od najviših državnih predstavnika. Osim toga, nema pokušaja Vlade Srbije da oda počast žrtvama genocida u Srbiji dostojanstveno. Srpski pravni okvir ne dozvoljava podizanje spomenika žrtvama genocida u Srebrenici i zvaničnim komemoracijama ili drugim činovima obilježavanja sjećanja koji bi odali poštovanje žrtvama. Također, komemoracije koje svake godine organizuju lokalne nevladine organizacije u Srbiji, koje su posvećene žrtvama i porodicama preživjelih, često su meta napada od strane ekstremističkih grupa i pod prijetnjom policijskih zabrana. Od 2005. godine YIHR aktivno apelira vlasti u Srbiji da proglase 11. juli za Dan sjećanja na Srebrenicu”, kazali su.
Navode da zbog svega mladi iz Srbije zahtijevaju promjene, “a Rezolucija Generalne skupštine UN je jedno pozitivno sredstvo ka postizanju toga.”
“Svakog dana u proteklih mjesec dana svjedočili smo upornim pokušajima da se negira da je ono što se desilo u Srebrenici genocid i blokiranju usvajanje rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a, prikazujući rezoluciju kao nešto užasno za srpski narod. Najviši državni funkcioneri Srbije i njene institucije predvode ove pokušaje. S druge strane, grupa najistaknutijih nevladinih organizacija iz Srbije, među kojima i YIHR, izdala je saopštenje u kojem podržava usvajanje Rezolucije Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici. Ipak, te organizacije se suočavaju s brojnim uvredama, pa čak i prijetnjama javnosti. Ovo jasno pokazuje da narativi o negiranju genocida, koje državni službenici perpetuiraju, oblikuju javno mišljenje. Krajnje je vrijeme da se stane u kraj kulturi poricanja koja drži region zarobljenim u prošlosti”, kazali su.
Vjeruju da je rezolucija Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici važna jer neće samo dovesti do prepoznavanja žrtava i odavanja poštovanja prema njima, “već će i biti korisna za srpsko društvo jer će poslužiti kao dobra polazna tačka za društveni dijalog o odgovornosti Republike Srbije za genocid, kao i obezbjeđivanje dostojanstvenog mjesta za žrtve u javnoj sferi.”
Na kraju su pozvali predsjednika Francisa da ne dozvoli poricanje pravno utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici i zloupotrebu žrtava za političke koristi na sjednici Generalne skupštine UN-a na kojoj će tema biti Rezolucija o genocidu u Srebrenici.
“Nadamo se da će usvojeni tekst rezolucije pokrenuti prijeko potreban dijalog u našem društvu i stvoriti okruženje u kojem žrtve genocida mogu naći mjesto poštovanja i dostojanstva u javnom diskursu Srbije. YIHR čvrsto podržava Rezoluciju kao garanciju mira”, saopštili su na kraju.