Retrovizor

Godinu dana od otvaranja Pelješkog mosta koji je povezao Hrvatsku

Na današnji dan, prije godinu dana, svečano je otvoren i u saobraćaj pušten Pelješki most koji povezuje jug Republike Hrvatske s ostatkom države.

FOTO: STRINGER/EPA
FOTO: STRINGER/EPA

Svečanost otvorenja mosta kojim je jug Hrvatske nakon 300 godina povezan s ostatkom zemlje, počela je na odmorištu Komarna “Fanfarama 304” kompozitora Mateja Meštrovića, kompozicijom posebno napisanom za ovu priliku nakon koje je uslijedila i Meštrovićeva kompozicija “Neka prođu”.

Manje gužve u prometu, Hrvatska povezana

Prema podacima agencije Hina, do 25. jula Pelješkim mostom prošlo je 2.305.537 vozila, pritisak na granični prijelaz Neum znatno je pao, a Hrvatska je spojena u cjelinu što nema cijene.

Pema podacima Hrvatskih cesta, u špici turističke sezone most u prosjeku dnevno pređe 13.880 vozila. U dosadašnjem dijelu godine mostom je prošlo 984.596 vozila. Najviše vozila od puštanja u saobraćaj bilo je u subotu 30. jula prošle godine, 19.029.

Iz Policijske Uprave Dubrovačko-neretvanske županije kažu da je nakon otvaranja Pelješkog mosta saobraćaj preko graničnih prelaza koji omeđuju neumski koridor (BIH) znatno smanjen. Poređenje ukupnog saobraćaja od 1. jula do 26. jula ove i prošle godine preko graničnih prelaza Klek i Zaton Doli, pokazuje smanjenje broja putnika za 64, a vozila za 67 posto.

Iako su mnogi u Bosni i Hercegovini predviđali crne scenarije za jedini bh. grad na moru kada je otvoren Pelješki most jer se očekivalo da će se smanjiti broj turista koji bi iz tranzita svratili u Neum, te prognoze nisu se ostvarile, a gužve u saobraćaju su znatno manje.

-Prošle godine bilo je crnih prognoza. Smatralo se da će se Neum otvaranjem Pelješkog mosta pretvoriti u mjesto u koje će se rijetko dolaziti. S druge strane, neki su govorili da je most prednost za Neum jer će se smanjiti gužve koje su nastajale u sezoni. Zadovoljni smo efektima Pelješkog mosta jer su se otvorile neke druge mogućnosti za Neum u razvojnom pogledu – rekao je ranije Feni načelnik Dragan Jurković.

Najveći hrvatski infrastrukturni projekt finansiran iz EU fondova

Most, čija je cjelokupna čelično-betonska konstrukcija ispod i iznad vode zajedno teška kao 30 Eiffelovih tornjeva, najveći je hrvatski infrastrukturni projekt finansiran iz EU-ovih fondova s bespovratnih 357 miliona eura (85 posto troškova), a na njemu je tokom deset godina radilo nekoliko vlada.

Most je integralne hibridne konstrukcije s 13 raspona, od kojih je pet glavnih (centralnih) raspona dužine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta.

Prelazi preko morskog tjesnaca širine 2140 metara, dug je 2404 metra, s plovidbenim profilom ispod mosta 200 puta 55 metara, a glavni i odgovorni projektant mu je Marjan Pipenbaher.