Svjedoci smo već sadašnjih rušenja mnogih dugoročnih planova, što dovodi do sve češćeg donošenja ad hoc ili kratkoročnih taktičkih odluka usmjerenih na trenutačno rješavanje problema, poput gašenja požara.
Ovaj dinamični pejzaž globalne politike naglašava krhkost postojećih savezništava i partnerstava. Sve češće se svjedoči o nedostatku stvarne jednakosti među državama, gdje su odnosi označeni kao “jednakiji”, ali donošenje ključnih odluka i dalje ostaje u rukama onih s većom moći ili utjecajem.
Ova fluidna situacija stvara okruženje gdje se tradicionalni savezi često stavljaju na kušnju, a države su prisiljene prilagođavati se brzim promjenama kako bi osigurale vlastite interese u nestabilnom svjetskom poretku.
Nastavlja se plovidba kroz nemirna mora svjetske geopolitike, posebno kad su u pitanju nafta, naftna tržišta i energetske politike ključnih zemalja svijeta. Ova dinamika jasno ukazuje na to da će “crno zlato” i dalje ostati nezamjenjiv i ključan izvor energije, unatoč snažnim zagovornicima sve popularnije “zelene tranzicije”.
Sve te promjene evidentne su i u analizi koja slijedi.
Već u junu prošle godine, bilo je evidentno da tankeri iz Evropske unije, posebno oni pod grčkom zastavom, nastavljaju s prijevozom ruske nafte. Ovo je posebno značajno jer su grčki brodovlasnici desetljećima crpili značajne prihode iz ovog posla. Interesantno je napomenuti da su čak i prije uvođenja sankcija protiv Rusije, grčki tankeri prevozili oko 40% ruske nafte koja se transportirala morskim putem, dijelom zbog nedostatka vlastite ruske tankerske flote (Sovkomflot).
Ovaj kompleksni odnos između evropskih brodovlasnika i ruskih naftnih resursa postavlja pitanja o održivosti i utjecaju geopolitičkih promjena na globalne energetske tokove. Sveukupno, svijet se suočava s izazovima i prilagodbama u domeni energetike, gdje se interesi i povezanosti često isprepliću u nepredvidive obrasce.
Dodatno, u sadašnjem haosu na tržištu tankerskog prijevoza pojavili su se novi igrači koji prepoznaju priliku za unosan posao, videći trenutačni nered kao zlatnu priliku za profitiranje koju ne žele propustiti. Sankcijski rat protiv Rusije iz temelja je poremetio uspostavljena pravila ponašanja i opskrbnih ruta, pretvarajući globalnu scenu u pravi “divlji zapad”. U ovom novom okruženju pojavila se tzv. siva tankerska flota, odnosno brodovi namijenjeni prijevozu ruske nafte i plasmanu na nova tržišta kao alternativa evropskim rutama, na kojima se prije sankcija većinski isporučivala ruska nafta putem naftovoda i tankera.
S obzirom na to da su zapadne sankcije uključivale i postavljanje gornje granice za cijenu izvoza ruske nafte od 60 dolara po barelu (što je odredio i nametnuo klub država G7), ovi novi igrači prepoznaju priliku za profitiranje u izazovnom okruženju gdje su tradicionalna pravila zamijenjena dinamičnim promjenama. Ova situacija ukazuje na evoluciju energetskog pejzaža, gdje se ne samo geopolitičke dinamike mijenjaju, već i tržišne prilike stvaraju na neočekivanim mjestima.
Slabost upravljanja na Zapadu
Uvedene masovne sankcije protiv Rusije, posebno u energetskom sektoru, ubrzo su izazvale značajan problem visoke inflacije u Evropi i Sjedinjenim Državama. Poremećaj u desetljećima uhodanim opskrbnim rutama i širem tržištu energenata rezultirao je rastom cijena, a cijenama nafte vješto manipuliraju ključne zemlje izvoznice u okviru OPEC+, s Saudijskom Arabijom i Rusijom na čelu. Ova situacija otežava borbu protiv inflacije i stvara niz ekonomskih izazova koje zapadne vlade ne mogu lako savladati.
Stoga, nije iznenađujuće što zapadne zemlje pažljivo pristupaju pitanju ograničavanja opskrbe ruskom naftom. Dodatno smanjenje ruskih isporuka na tržišta zasigurno bi rezultiralo novim povećanjem cijena nafte, što je posljednje što si zapadne vlade sada mogu priuštiti. To objašnjava njihov suzdržan pristup i odsutnost službenih komentara u vezi s ruskim navodima o probijanju cjenovnog plafona.
S obzirom na potvrđeno smanjenje dnevne proizvodnje nafte od strane Saudijske Arabije i Rusije, svesti je na razinu od 500 tisuća barela dnevno, postavlja se pitanje mogućeg novog skoka cijena. Rusija je od septembra dodatno smanjila svoju proizvodnju za 500 hiljada barela dnevno, što bi ukupno dovelo do smanjenja na razinu od 300 hiljada barela. Ove promjene dodatno pridonose dinamici tržišta nafte, stvarajući izazove za ekonomske politike i perspektive zapadnih zemalja.
Neočekivani Bidenov potez
Stanje na Zapadu postaje alarmantno, a potezi Sjedinjenih Država dodatno potvrđuju tu zabrinutost. Unatoč dubokim političkim razlikama i otvorenom međusobnom neprijateljstvu, SAD je neočekivano pokrenuo suradnju s Iranom u naftnom sektoru. Ovaj potez uključuje postupno odmrzavanje dijelova Iranovih zamrznutih finansijskih sredstava, posebice onih u Južnoj Koreji. Odluka dolazi nakon uspješnih pregovora o vraćanju američkih vojnih zarobljenika od strane Teherana, uz protuuslugu u obliku povećane proizvodnje nafte do 3 miliona barela te povećanog izvoza nafte u Kinu.
Ovakvi potezi izazivaju osudu Izraela, koji smatra da jačaju Teheran i njegove regionalne ambicije, uključujući i one povezane s vojnom nuklearnom energijom. Uprkos tome, analitičari sugeriraju da su Bidenovi potezi taktički, a ne strateški, usmjereni na stabilizaciju gospodarstva i smanjenje inflacije prije nadolazećih predsjedničkih izbora. Izazov normalizacije odnosa s Iranom nailazi na političke barijere u SAD-u, posebice među utjecajnim židovskim lobijima.
Iran, s druge strane, prihvata ovu suradnju s pragmatičnom perspektivom. Dugotrajnim američkim sankcijama bio je ograničen u izvozu nafte, uzrokujući značajne finansijske gubitke. Odluka o suradnji s Bidenom ne proizlazi iz želje za konfrontacijom s Rusijom ili Saudijskom Arabijom, već iz stvarne potrebe Irana da kompenzira prethodne štete. Svjestan je da politički odnosi s SAD-om ostaju napeti i neprijateljski, stoga ova “naftna suradnja” predstavlja pragmatični potez zaštite iranskih nacionalnih interesa.
Važno je napomenuti da Iran, uprkos, svojoj tradicionalnoj napetosti s Izraelom, preferira Bidenovu administraciju u Bijeloj kući u odnosu na mogući povratak republikanskog predsjednika poput Trumpa, čija stranka tradicionalno zastupa oštriju politiku prema Iranu. Ovaj potez dodatno potpaljuje napetosti između Irana i izraelske vlade, posebice s premijerom Benjaminom Netanjahuom, čije su veze s Bidenom opterećene nesuglasicama.
Bliski istok “umiruje” napetost
Cijene sirove nafte i dalje rastu, potaknute povećanim sukobima na Bliskom istoku nakon što su Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo prije dvije sedmice izvele napade na ciljeve Huta u Jemenu, izvještava turska državna agencija AA.
Nafta Brent trgovala se jutros po cijeni od 78,51 dolara po barelu, bilježeći povećanje od 0,28% u odnosu na zatvaranje u petak.
Američka referentna vrijednost nafte, West Texas Intermediate (WTI), istovremeno se trgovala po cijeni od 72,94 dolara po barelu, predstavljajući povećanje od 0,21% od petka. Napetosti su značajno porasle na Bliskom istoku, ključnoj regiji za globalnu opskrbu naftom, nakon što su američki i britanski ratni avionic izveli zračne napade na jemenske gradove Sanaa, Hudaydah i Taiz. Ovi napadi bili su odgovor na prijašnje akcije Huta, koji su napadali međunarodne brodske puteve u Crvenom moru.
Izražavajući svoje stajalište o napadima, američki predsjednik Joe Biden naglasio je da neće oklijevati poduzeti dodatne mjere kako bi zaštitio američki narod i održao slobodan protok međunarodne trgovine. Američka vojska je izvijestila da su Huti izveli 27 napada u Crvenom moru od novembra, što dodatno pridonosi atmosferi povećane napetosti u regiji.
Očekivanja i izazovi u iščekivanju informacija o ekonomijama Kine i SAD-a
U očekivanju ključnih informacija o ekonomiji SAD-a i Kine, najvećih potrošača nafte na svjetskoj sceni, tržišni akteri se pripremaju za potencijalne promjene u dinamici. Prognozira se da će objave podataka otkriti rastuću gospodarsku aktivnost i povećanu potražnju za naftom.
Ubrzo se očekuje objava jednogodišnje stope srednjoročnih kredita Kineske središnje banke, koja igra ključnu ulogu u određivanju glavne kamatne stope po kojoj središnja banka posuđuje od velikih komercijalnih banaka. Stručnjaci anticipiraju moguće smanjenje kamatnih stopa kako bi potaknuli gospodarsku aktivnost u zemlji.
Tokom sedmice, investitori će pažljivo pratiti objavu podataka o kineskom bruto domaćem proizvodu u četvrtom tromjesečju, tražeći naznake o ekonomskom smjeru te zemlje. Paralelno, fokus će biti usmjeren na govore nekoliko dužnosnika američkih Federalnih rezervi, jer investitori željno očekuju uvid u planirane poteze središnje banke u vezi s mogućim smanjenjem kamatnih stopa tokom ove godine.
Također, podaci o maloprodaji iz SAD-a, najvećeg svjetskog potrošača nafte, bit će od posebnog interesa jer pružaju važan uvid u inflacijske trendove. Ova raznovrsna gospodarska pitanja zajedno oblikuju pozornicu koju tržišni igrači pažljivo prate u očekivanju informacija koje će utjecati na svjetska finansijska kretanja.