Inflacija je posljednjih godina značajno promijenila potrošačke navike građana. Iako se rast cijena u pojedinim periodima usporavao, to ne znači da su proizvodi pojeftinili, već uglavnom da njihove cijene rastu sporijim tempom.
Posebno su osjetljive cijene hrane jer na njih istovremeno utiče veliki broj faktora. Troškovi goriva i električne energije, transport, cijene sirovina, vremenske prilike i stanje na međunarodnim tržištima mogu se na kraju preliti na cijenu koju kupac plaća u prodavnici.
Najveći problem za domaćinstva predstavlja činjenica da se potrošnja hrane teško može značajnije smanjiti. Kada poskupe osnovne namirnice, građani mogu birati jeftinije proizvode ili odustajati od pojedinih artikala, ali hrana ostaje neizbježan dio mjesečnih troškova.
Novi rast cijena posebno bi pogodio domaćinstva s nižim primanjima, koja već veliki dio svojih prihoda izdvajaju za hranu, stanovanje, režije i prijevoz.
Problem dodatno predstavlja lančani efekat. Rast cijena goriva povećava troškove prijevoza robe, skuplja energija povećava troškove proizvodnje, dok rast cijena sirovina dodatno opterećuje proizvođače.
Dio tih troškova kompanije mogu preuzeti na sebe, ali kada povećanja postanu prevelika, ona se često prenose na krajnje kupce kroz više maloprodajne cijene.
Zbog toga novi inflatorni pritisci ne moraju ostati ograničeni samo na gorivo ili energente. Njihove posljedice mogu se postepeno pojaviti na policama prodavnica, od prehrambenih proizvoda do drugih roba i usluga.
Nakon prethodnih talasa inflacije mnogi potrošači već su promijenili način kupovine. Akcije, trgovačke marke i poređenje cijena postali su važniji, dok se kupovina proizvoda koji nisu neophodni sve češće odgađa.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.