Zagađen zrak izmjeren je na stanicama Vogošća, Hadžići, Otoka i Saraj Polje. Na Bjelavama, Ilidži i u Ilijašu kvalitet zraka je umjeren, dok jedino stanica Vijećnica pokazuje dobar kvalitet zraka.
Kategorije su određene prema Evropskom indeksu kvaliteta zraka (EAQI).
Vrijednosti u Vogošći
Pojedinačne vrijednosti polutanata FHMZ je objavio samo za stanicu Vogošća, i to iz mjerenja u 19 sati. Koncentracija suspendovanih čestica PM2,5 iznosila je 76,75, a čestica PM10 91,25 mikrograma po metru kubnom.
Na istoj stanici koncentracija azot-dioksida iznosila je 35,93, a sumpor-dioksida 22,34 mikrograma po metru kubnom.
Šta su čestice i zašto su opasne
Suspendovane ili lebdeće čestice su sitni djelići prašine, čađi i drugih materija koji lebde u zraku. Oznake PM10 i PM2,5 odnose se na njihovu veličinu: PM10 su čestice promjera manjeg od 10 mikrometara, a PM2,5 manjeg od 2,5 mikrometra, što je višestruko tanje od ljudske dlake.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), zdravlju najštetnije su sitnije čestice PM2,5, jer prodiru duboko u pluća. Dugotrajna izloženost zagađenom zraku povećava rizik od infekcija disajnih organa, bolesti srca i raka pluća.
Sitne čestice, navodi WHO, mijenjaju i sastav krvi tako da se lakše zgrušava, a krvni sudovi se sužavaju, što povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Najugroženiji su ljudi s bolestima pluća i srca, visokim pritiskom i pušači.
WHO navodi i da nije utvrđen nivo izloženosti česticama ispod kojeg nema štetnih posljedica po zdravlje. Zavod za javno zdravstvo KS upozorava da kod osjetljivih osoba, poput hroničnih bolesnika, trudnica i male djece, zagađen zrak može izazvati iritaciju sluznice disajnih puteva, kašalj, otežano disanje i nelagodu u grudima.
Azot-dioksid i sumpor-dioksid, koji se također mjere, su plinovi koji nastaju sagorijevanjem goriva. Azot-dioksid uglavnom dolazi iz saobraćaja, a sumpor-dioksid najviše iz uglja, a oba nadražuju disajne puteve.
Šta je smog i kako nastaje
Smog je mješavina zagađujućih materija u zraku. Zimski smog, kakav se javlja u Sarajevu, čine uglavnom suspendovane čestice, sumpor-dioksid i azot-dioksid. Nastaju sagorijevanjem uglja, drveta i drugih goriva u domaćinstvima, a dio dolazi iz saobraćaja i industrije.
Sarajevo leži u kotlini. Kada je vrijeme mirno i bez vjetra, hladniji zrak se zadržava pri tlu, a iznad njega se formira sloj toplijeg zraka. Ta pojava naziva se temperaturna inverzija i najčešća je noću i u jutarnjim satima. Topliji sloj djeluje kao poklopac, pa se zagađujuće materije ne raspršuju, nego se gomilaju u nižim slojevima. Smog se obično zadržava dok inverziju ne razbiju vjetar ili padavine.
Po čemu se razlikuje od magle
Magla je prirodna pojava. Čine je sitne kapljice vode koje lebde u zraku blizu tla kada se vlažan zrak ohladi. Sama po sebi nije štetna za zdravlje i obično se razilazi kada se zrak zagrije.
Smog ne čine kapljice vode, nego zagađujuće materije, i može nastati i bez magle. Najčešće je sivkaste ili smeđkaste boje, često ima miris dima i štetan je za zdravlje, posebno za disajne organe.
Magla i smog se često javljaju zajedno jer ih stvaraju iste vremenske prilike, pa se zagađenje lako zamijeni za maglu.
Najveći izvori zagađenja
Prema dokumentima kantonalnog Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, najveći izvori zagađenja zraka u Kantonu Sarajevo su individualna ložišta za grijanje i saobraćaj, pri čemu ložišta najviše doprinose ukupnoj koncentraciji čvrstih čestica.
U funkcionalnom pregledu upravljanja kvalitetom zraka, koji je Ministarstvo objavilo prošle godine, kao glavni izvori navode se loženje čvrstih goriva u domaćinstvima, često lošeg kvaliteta, neefikasne peći i kotlovi, industrija i star vozni park.
Prema procjeni koja se navodi u tom dokumentu, 40 posto emisije čestica PM2,5 u Sarajevu u 2021. i 2022. godini poticalo je od loženja uglja i biomase za grijanje.
Šta Vlada KS navodi da je uradila
Vlada Kantona Sarajevo predstavila je u novembru prošle godine rezultate svojih mjera, a premijer Nihad Uk (Naša stranka) tada je tvrdio da je koncentracija čestica PM10 od 2019. do 2023. smanjena za 20 posto, a PM2,5 od kraja 2023. za 41 posto.
Vlada je kao urađeno navela zamjenu peći na ugalj i čvrsta goriva u 534 domaćinstva, energetsku obnovu 32 javna objekta i subvencije za priključenje 160 domaćinstava na gasnu mrežu.
Najavljeno je i subvencioniranje zamjene grijanja u više od 4.500 objekata iz zajma Svjetske banke, za šta je planirano oko 12 miliona eura (23,47 miliona KM), kao i nabavka niskoemisionih autobusa i uvođenje zone niske emisije u centru Sarajeva. U oktobru ove godine Vlada KS je osigurala milion KM za privrednike koji mijenjaju peći i kotlove na čvrsta goriva, s najviše 35.000 KM po projektu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.