Donald Trump pretrpio je jedan od najtežih političkih poraza u svojoj karijeri nakon što su republikanci izgubili kontrolu nad oba doma Kongresa od demokrata na izborima koji su se pretvorili u svojevrsni referendum o njegovom predsjedničkom mandatu.
Do 7.40 sati po srednjoevropskom vremenu (CET), demokrate su osvojile 25 novih mjesta u Predstavničkom domu, čime su došle do ukupno 220 zastupničkih mjesta, dva više od 218 koliko je potrebno za većinu.
U Senatu su demokratama pripala dodatna mjesta u saveznim državama Teksas, Ohajo, Kanzas i Mejn, preuzeta od republikanaca.
Visoke cijene bile su jedno od glavnih pitanja za birače. Oko dvije trećine ispitanika u anketi provedenoj na dan izbora izjavilo je da su Trumpove carine naštetile američkoj ekonomiji.
Predsjednik je rekao da prihvata rezultate izbora, ali je dodao: “Ne smatram to udarcem za sebe”.
Istovremeno je poručio da će koristiti predsjednički veto da blokira demokratsku agendu, objavivši fotografiju crvene kape s natpisom “VETO”.
Može li demokratski Kongres zaustaviti prijetnju carinama prema Evropi?
Vjerovatno ne, jer Trumpove carine više ne zavise od odobrenja Kongresa.
Nakon što je Vrhovni sud u februaru poništio njegove vanredne carinske mjere, administracija ih je prebacila pod Odjeljak 301 američkog trgovinskog zakona, što predsjedniku omogućava djelovanje bez glasanja u Kongresu.
Demokrate mogu organizovati saslušanja i usporavati potvrđivanje predsjednikovih kandidata za određene funkcije, ali mu teško mogu oduzeti ta ovlaštenja.
James Smith, ekonomista za razvijena tržišta u nizozemskoj banci ING, smatra da bi podijeljeni Washington mogao čak podstaći predsjednika da se još više oslanja na takva ovlaštenja.
– Kao i vanjska politika, trgovina je još jedno područje u kojem predsjednik može djelovati jednostrano bez Kongresa – naveo je Smith.
On nije isključio mogućnost novih carina usmjerenih prema Evropi, što bi moglo imati značajan utjecaj na američku inflaciju i politiku Federalnih rezervi (Fed).
Šta će biti s američkom podrškom Ukrajini?
Demokrate će predsjedavati senatorskim odborima i odlučivati o potvrđivanju Trumpovih kandidata kada novi saziv Kongresa preuzme dužnost u januaru. Mnogi među njima zalažu se za odobravanje novih sredstava za Ukrajinu.
Međutim, veći problem predstavlja trošenje tog novca.
Tokom protekle dvije godine Bijela kuća je blokirala dio sredstava koje je Kongres već odobrio, zadržavajući ih do kraja fiskalne godine, nakon čega sredstva prestaju važiti.
Nevada Joan Lee, saradnica Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), upozorila je prošlog mjeseca da bi Kongres mogao zakonski odobriti sredstva za Ukrajinu ili razvojnu pomoć, ali da predsjednik ne mora nužno odobriti njihovu isplatu. Zbog toga evropskim vladama savjetuje da računaju samo na sredstva koja su stvarno uplaćena.
– Evropljani bi sredstva namijenjena određenim projektima trebali posmatrati kao namjeru, a ne kao garanciju – kazala je Lee.
Kako su reagovala tržišta
Investitori su uglavnom ostali smireni.
Euro je ojačao 0,4 posto, na 1,1232 dolara, dok je američka valuta oslabila prema većini vodećih svjetskih valuta.
Cijena zlata porasla je dva posto na 4.011 dolara po unci, ponovo iznad granice od 4.000 dolara, dok je srebro ojačalo 3,4 posto, na 51,49 dolara po unci.
Terminski ugovori na dionice bilježili su blagi pad s obje strane Atlantika.
Terminski ugovori za indeks S&P 500 pali su 0,3 posto, a za Nasdaq 100 0,4 posto. Istovremeno su terminski ugovori za Euro Stoxx 50 i njemački DAX bili niži za oko 0,5 posto.
Američke državne obveznice zabilježile su rast vrijednosti. Prinos na desetogodišnje obveznice pao je na 4,94 posto, dvogodišnje na 4,61 posto, a tridesetogodišnje na 5,32 posto.
Bitcoin se kretao oko 77.700 dolara, dok se cijena sirove nafte Brent zadržala blizu 104 dolara po barelu.
Šta slijedi za euro?
Valutni analitičari ne očekuju da će izborni rezultat dugoročno značajno promijeniti kretanje kursa.
Po njihovoj ocjeni, za američki dolar je i dalje važnija politika Federalnih rezervi nego sastav Kongresa.
Francesco Pesole iz ING-a ističe da se dolar prije svega kreće u skladu s očekivanjima o potezima Feda, na koje rezultat izbora vjerovatno neće imati neposredan utjecaj.
Euro se istovremeno suočava s vlastitim izazovima.
Cijene energenata ostaju visoke uglavnom zbog rata s Iranom, ING očekuje inflaciju u eurozoni na nivou od oko četiri posto, dok investitori traže veće prinose za držanje francuskih državnih obveznica.
Novi saziv Kongresa preuzet će dužnost u januaru. Do tada Trump zadržava republikansku većinu u oba doma, a i nakon toga ostat će mu na raspolaganju predsjedničko pravo veta.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.