Uz to je opisao koliko ove jeseni košta sjetva pšenice.
U objavi na Facebooku Gradaščević piše da su u nedavnoj predizbornoj kampanji kandidati iz svih političkih opcija govorili o poljoprivredi i snimali spotove “u njivama, štalama, voćnjacima”, ali da nijedan nije spomenuo ministarstvo na državnom nivou.
“Ali, da budem do kraja iskren, nisam ni među poljoprivrednicima uočio da neko od nas, izlaz iz naših težaških teškoća traži u ovom pravcu”, napisao je.
“Braća smo po mukama”
Smatra da je državno ministarstvo potrebno svima koji u BiH žive od poljoprivrede. Zna da će ga, kako kaže, osporavati politika iz manjeg entiteta, ali poručuje da se pitanje mora staviti na pregovarački sto.
“Jer problemi poljoprivrednika u Semberiji, srednjoj Bosni ili Hercegovini su isti. Iste mi muke mučimo. Braća smo po mukama”, napisao je Gradaščević.
Prema njegovim riječima, sadašnji sistem postoji 30 godina, a rezultat je manja poljoprivredna proizvodnja, manje proizvođača, veći uvoz i praznija sela. Državno ministarstvo bilo bi, kaže, “jedna adresa” za domaće i strane sagovornike i uslov koji će EU prije ili kasnije postaviti u pristupnim pregovorima. Kao mjere koje entitetska i kantonalna ministarstva ne mogu uvesti navodi plavi dizel, koji imaju skoro sve zemlje u okruženju, druge poticaje za zaštitu domaćeg agrara i državnu strategiju za poljoprivredu.
Đubrivo plaća s 370 kilograma pšenice
Ovogodišnju sjetvu pšenice Gradaščević opisuje kao najtežu dosad. Zemlja je suha i teška, pa oni koji mogu rade redukovanu obradu: bez oranja, samo teškim tanjiračama u više prohoda, da naprave sjetveni sloj od oko pet centimetara.
Ovogodišnji rod pšenice plaćen je oko 0,33 KM po kilogramu, a litar dizela sada košta 3,70 KM. Poljoprivrednik tako za litar goriva daje 11 kilograma pšenice. Za 100 kilograma NPK đubriva, koje košta 122 KM, treba oko 370 kilograma pšenice. Sjemenska pšenica košta 135 KM za 100 kilograma, pa za nju treba dati 400 kilograma merkantilne.
“I sve ovo samo da bi se pšenica posijala, bez troškova proljetne prihrane, zaštite od biljnih napasnika kao i drugih troškova u toku proizvodnje. Je l’ nam potrebno ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou ili ćemo i dalje umjesto pšenice sijati so i mlatiti praznu slamu?!”, zaključio je Gradaščević.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.