U odgovoru koji je prije nekoliko dana dostavljen proizvođačima navedeno je da na osnovu prikupljenih podataka nije moguće utvrditi jesu li ispunjeni zakonski uvjeti propisani domaćim zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima.
– Ministarstvo smatra da dostavljeni podaci predstavljaju osnov za daljnju analizu, ali da na osnovu trenutno dostavljenih podataka nije moguće utvrditi ispunjenost uvjeta iz prethodno navedenih propisa i poštivanje obaveza koje proizilaze iz potpisanih međunarodnih sporazuma – navedeno je u odgovoru ministra Staše Košarca.
Traže podatke za više godina
Iz Ministarstva su pojasnili da se prekomjerni uvoz i nastala šteta procjenjuju na osnovu perioda od tri do četiri godine. Mljekari su, međutim, u svom zahtjevu dostavili podatke za 2025. godinu i prvih osam mjeseci 2026. godine.
Zatraženo je i da se podaci razvrstaju prema preciznim tarifnim oznakama kako bi se utvrdilo na koje se konkretne proizvode odnose poremećaji na tržištu.
Ministarstvo je ukazalo i na proceduralni nedostatak, navodeći da zahtjev treba dopuniti i dostaviti putem nadležnih entitetskih institucija. Predloženo je i da se problem razmotri u okviru Odbora proizvođača, prerađivača i prometnika mlijeka pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.Kupuj mape
Šta su tražili mljekari?
Udruženja mljekara iz Republike Srpske, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona, koja predstavljaju oko 68 posto ukupne proizvodnje sirovog mlijeka u BiH, krajem septembra zatražila su hitno uvođenje privremenih zaštitnih mjera.
Njihov glavni zahtjev bio je uvođenje zaštitne carine, odnosno prelevmana, na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, u iznosu od 0,38 do 3,19 KM po kilogramu, zavisno od kategorije proizvoda.
Osim toga, tražili su ograničavanje količina uvoza putem carinskih kvota, utvrđenih na osnovu trogodišnjeg prosjeka, kako bi se zaustavio nekontrolisani priliv proizvoda iz inostranstva.
– Domaći mljekarski sektor nalazi se pred potpunim kolapsom uzrokovanim nekontrolisanim i prekomjernim uvozom mliječnih proizvoda po izuzetno niskim, ekonomski neopravdanim cijenama. Zvanični podaci o uvozu za prvih osam mjeseci 2026. godine, u poređenju s istim periodom prošle godine, jasno ukazuju na destruktivan trend koji direktno uništava domaće proizvođače mlijeka, ali i prerađivački sektor – upozorili su mljekari u dopisu upućenom Ministarstvu.
Više uvoza, manja vrijednost
Mljekari su svoj zahtjev potkrijepili podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prema kojima je u prvih osam mjeseci 2026. godine uvezeno 33,34 miliona kilograma mliječnih proizvoda, što predstavlja povećanje fizičkog obima uvoza u odnosu na isti period prošle godine.
Istovremeno, ukupna vrijednost uvezene robe smanjena je sa 172 miliona KM na 159,7 miliona KM. Kao razlog naveden je pad prosječne uvozne cijene od 7,33 posto.
Posebno su upozorili na uvoz sireva po cijeni od oko osam KM po kilogramu, dok se sir iz BiH istovremeno izvozi po prosječnoj cijeni od 11,27 KM po kilogramu. Mljekari smatraju da to pokazuje kako se na domaće tržište plasiraju evropski viškovi po cijenama nižim od proizvođačkih.
Viškovi i pad otkupnih cijena
Prema upozorenjima proizvođača, pritisak uvoza doveo je do stvaranja skladišnih viškova koji premašuju 30 posto kod prerađivača. Navode i da je došlo do prekida otkupa te drastičnog pada otkupne cijene svježeg sirovog mlijeka, i to za čak 30 posto u većem dijelu zemlje.
Mljekari tvrde da u takvim okolnostima često rade samo kako bi pokrili troškove goriva. Upozoravaju da se zbog toga farme masovno zatvaraju, a muzna grla šalju na klanje, što direktno ugrožava prehrambenu nezavisnost Bosne i Hercegovine i opstanak seoskih područja, piše Capital.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.