Na sastanku udruženja poljoprivrednika iz cijele Bosne i Hercegovine, održanom u prostorijama ZRZ „Gračanka“ u Gračanici, razmatrani su problemi s kojima se suočavaju farmeri, posebno mljekari, te prijedlozi mjera za unapređenje njihovog položaja.
O stanju u domaćem mljekarstvu, potrebi zaštite domaće proizvodnje i odgovornosti institucija za BHRT je govorio Miljan Erbez, stručni savjetnik u Udruženju mljekara Republike Srpske.
Erbez je istakao da je sastanak pokazao kako poljoprivrednici iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine imaju slične probleme i zajedničke interese.
„Mi trebamo probuditi svijest da je domaće bitno“, poručio je Erbez, upozoravajući da povećanje uvoza ne utiče samo na domaće proizvođače nego i na prihode javnih budžeta, zapošljavanje i opstanak života na selu.
Domaća proizvodnja pod pritiskom uvoza i visokih troškova
Prema Erbezovim riječima, poljoprivreda se u razvojnim strategijama često navodi kao jedna od strateških grana, ali konkretne mjere podrške ne prate dovoljno takva opredjeljenja.
S jedne strane, poljoprivrednici dobijaju određene podsticaje, za koje smatra da nisu dovoljni u uslovima enormnog rasta cijena inputa stočarske proizvodnje. S druge strane, upozorava na nedovoljnu primjenu mehanizama kojima bi se domaće tržište zaštitilo od prekomjernog i dampinškog uvoza.
Posebno je naglasio da bi očuvanje domaće poljoprivrede trebalo posmatrati i kroz pitanje budućnosti ruralnih područja.
„Da li želimo da nam sve budu nacionalni parkovi, ovo gdje su nekad bila sela, ili stvarno želimo da nam ostanu ti seljaci na svojim gazdinstvima, sa svojim porodicama, da se čuje smijeh djece i dječije graje na selu“, upitao je Erbez.
Dodao je da gašenje gazdinstava znači i gubitak radnih mjesta, smanjenje domaće proizvodnje hrane te dodatno pražnjenje sela.
Pet prijedloga za bolji položaj poljoprivrednika
Erbez je naveo da su na sastanku predložili pet konkretnih mjera za unapređenje položaja poljoprivrednih proizvođača u Bosni i Hercegovini.
Kao jedan od prioriteta izdvojio je dosljednu primjenu Zakona o spoljnotrgovinskoj politici BiH, posebno kada je riječ o mehanizmima za reagovanje na prekomjerni i dampinški uvoz. Prema njegovom mišljenju, korištenje postojećih trgovinskih mehanizama važno je i zbog nastojanja Bosne i Hercegovine da postane članica Svjetske trgovinske organizacije. Drugi prijedlog odnosi se na mogućnost uvođenja diferenciranih stopa PDV-a za poljoprivredne proizvode, prehrambene proizvode i repromaterijal koji se koristi u poljoprivredi. Erbez je ukazao na primjere evropskih zemalja u kojima se za određene kategorije proizvoda primjenjuju niže stope PDV-a, što, prema njegovoj ocjeni, može pomoći konkurentnosti domaće proizvodnje.
Posebno je naglasio položaj manjih proizvođača koji nisu u sistemu PDV-a, a porez plaćaju kroz cijenu hrane za stoku i drugih inputa koje nabavljaju.
Govoreći o mogućim modelima poreske politike, predložio je da se razmotri i uticaj transporta na emisije ugljendioksida, uz mogućnost podsticanja kraćih lanaca snabdijevanja i domaće proizvodnje.
Farmeri sve teže pokrivaju troškove proizvodnje
Koliko su troškovi porasli, ilustrovano je i primjerom iz razgovora: prije tri godine vrijednost jednog teleta mogla je pokriti nabavku tri tone đubriva, dok danas, prema navedenom primjeru, ne može pokriti ni jednu tonu. Erbez smatra da nadležne institucije ne razumiju u dovoljnoj mjeri razmjere problema s kojima se suočavaju poljoprivrednici. Očekuje da će zaključci sa sastanka, koje bi trebale pripremiti kolege iz Tuzlanskog kantona, biti upućeni nadležnim institucijama kako bi se upoznale sa zahtjevima i prijedlozima proizvođača.
Ipak, upozorava da vremena za reakciju nema mnogo.
„Mi vidimo da se sela prazne, da nema investicija u selima“, rekao je Erbez, dodajući da Bosna i Hercegovina ne bi smjela svoju budućnost svesti na nekoliko velikih gradova, dok ruralna područja ostaju bez stanovništva i privrednih aktivnosti.
Bez konkretne podrške prijeti gašenje gazdinstava
Erbez smatra da bi nove vlasti morale ozbiljnije pristupiti rješavanju problema poljoprivrednika, jer bi nastavak postojećih trendova mogao ugroziti opstanak brojnih gazdinstava.
Za domaće mljekarstvo, poručio je, ključni su bolja zaštita tržišta, konkurentniji uslovi proizvodnje i konkretnija podrška institucija.
Sastanak u Gračanici, prema njegovim riječima, predstavlja pokušaj da poljoprivrednici zajednički definišu probleme i prema institucijama nastupe s konkretnim zahtjevima, bez obzira na to iz kojeg dijela Bosne i Hercegovine dolaze.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.