Autori analize Desislava Rusinova i Marco Weissler navode da su nagli rast cijena energije 2022. i 2026. godine, uz državne subvencije i pad cijena opreme, povećali potražnju za energetskim renoviranjem stambenih objekata.
Takva ulaganja kratkoročno podržavaju građevinsku aktivnost, dok dugoročno smanjuju ovisnost zgrada o fosilnim gorivima.
Specijalizirani građevinski radovi, među kojima su instaliranje električnih, vodovodnih, grijaćih i klimatizacijskih sistema, čine oko 75 posto građevinske aktivnosti. Renoviranje postojećih objekata posljednjih mjeseci bilo je jedan od glavnih pokretača oporavka sektora, dok se gradnja novih zgrada nastavila smanjivati.
Uvoz fotonaponskih modula i panela iz Kine u eurozonu gotovo se udvostručio nakon energetskog šoka izazvanog ratom u Ukrajini, a potražnju je dodatno podržao pad njihovih cijena. Prosječna cijena uvezene tone solarnih modula ili panela pala je s gotovo 5.000 eura u 2023. na oko 1.700 eura u 2026. godini.
U Njemačkoj su između marta i maja ove godine 64.000 domaćinstava i kompanija zatražili finansijsku podršku za obnovu izolacije, prozora i drugih dijelova zgrada, što je 16 posto više nego u istom periodu prošle godine.
Broj zahtjeva za podršku ulaganjima u sisteme grijanja povećan je za 40 posto.
Podaci ECB-ove Ankete o očekivanjima potrošača pokazuju da domaćinstva koja imaju veće račune za energiju i koriste grijanje na naftu ili plin češće planiraju energetsku obnovu.
Povećanje mjesečnih troškova komunalnih usluga za 100 eura povezano je s rastom vjerovatnoće renoviranja za 0,8 procentnih poena.
Energetsko renoviranje kao plan za narednih 12 mjeseci navelo je 14,5 posto ispitanika. Domaćinstva koja žive u renoviranim objektima također su prijavila manji rast troškova u narednoj sezoni grijanja od onih čiji domovi nisu energetski obnovljeni.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.