Ovi podaci jasno ukazuju na duboku strukturalnu slabost domaće ekonomije zemlja ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe. Među najviše uvoženim proizvodima nalaze se goveđe meso, pšenica, pekarski proizvodi, stočna hrana, voće i bezalkoholna pića.
Posebno zabrinjava podatak da je samo na uvoz mesa potrošeno više od 131 milion eura, dok je za pšenicu izdvojeno gotovo 66,5 miliona eura. Istovremeno, uvoz gotovih pekarskih proizvoda porastao je za čak 21 posto, što pokazuje da domaća proizvodnja sve manje zadovoljava potrebe tržišta.
Ni voda nije izuzetak – flaširane vode uvezene su u vrijednosti od 146,2 miliona eura, što dodatno oslikava razmjere ovisnosti o stranim tržištima. Uz to, velike sume izdvajaju se i za kafu, pivo, čokoladu i cigarete.
Ekonomski analitičari upozoravaju da ovakav model predstavlja dugoročan rizik. Oslanjanje na uvoz čini BiH posebno ranjivom na globalne poremećaje, poput rasta cijena hrane, logističkih problema ili političkih kriza.
Iako BiH raspolaže obradivim zemljištem i povoljnim klimatskim uslovima, domaća poljoprivreda i dalje ne uspijeva iskoristiti svoj puni potencijal. Nedostatak ulaganja, slaba organizacija i nedovoljna podrška proizvođačima ključni su razlozi ovakvog stanja.
Najveći dio hrane u BiH dolazi iz Evropske unije i zemalja regiona, a među glavnim partnerima su Srbija, Hrvatska i Njemačka. S druge strane, izvoz hrane iznosi tek oko 619 miliona eura, što dodatno produbljuje trgovinski deficit.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.