Ekonomija

Poljoprivrednici na području Brčko distrikta žetvu soje dočekali s katastrofalnim rezultatima

Ovogodišnja žetva soje na području Brčko distrikta Bosne i Hercegovine je počela, ali prvi rezultati pokazuju da će poljoprivrednici ovu proizvodnu sezonu pamtiti po izuzetno lošim prinosima. Dugotrajna suša i ekstremno visoke temperature ostavili su ozbiljne posljedice na ratarske usjeve, a proizvođači strahuju da će slična situacija biti i tokom predstojeće žetve kukuruza.

FOTO: ILUSTRACIJA
FOTO: ILUSTRACIJA

Poljoprivrednik iz Boderišta Mijo Blažević kaže da su prinosi soje na parcelama koje su dosad požnjevene višestruko manji od očekivanih.

– U žetvu soje smo krenuli ranije jer je zbog visokih temperatura i suše ranije sazrela. Međutim, ovogodišnja žetva je, što se tiče prinosa i kvaliteta zrna, katastrofalna. Na oko 20 hektara koje smo do sada požnjeli prinos nije ni 100 kilograma po dulumu, odnosno jednu tonu po hektaru – rekao je Blažević.

Prema njegovim riječima, prinosi su najmanje 50 posto manji od očekivanih, a posebno zabrinjava činjenica da su loši rezultati zabilježeni i na kvalitetnijim zemljištima, uključujući parcele u blizini rijeka.

Problem je nastao, kaže Blažević, tokom ključne faze razvoja biljke.

– Zbog prevelike suše biljka je jednostavno prekinuta u nalivanju zrna i sazrijevanju. Ista stvar koja se dogodila na soji dogodila se i na kukuruzu – ističe on.

Poljoprivrednici sa zebnjom očekuju početak žetve kukuruza, jer su visoke temperature i nedostatak padavina tokom ljeta ostavili vidljive posljedice i na ovoj kulturi.

Blažević procjenjuje da je ovogodišnja suša rod kukuruza na pojedinim parcelama prepolovila, a moguće i više od toga.

– Prepolovila je definitivno, a slobodno mogu reći i više od pola. Ovaj rod koji ćemo imati teško će moći pokriti sve troškove proizvodnje – upozorio je.

Poseban problem za proizvođače predstavlja i plasman nekvalitetnog zrna. Iako će žetvu morati završiti, zrno uskladištiti i pokušati prodati, otkupna cijena, smatraju poljoprivrednici, ne može nadoknaditi gubitke nastale zbog smanjenog prinosa.

– Zrno, kakvo god da je, moramo pokupiti, uskladištiti i prodati. Nešto će završiti u otkupu, nešto u stočnoj hrani, ali cijena nikada nije mogla, niti će moći nadomjestiti ovako loš prinos – navodi Blažević.

Prema njegovim riječima, nakon ovogodišnje žetve poljoprivrednicima će biti teško čak i da pokriju osnovne troškove proizvodnje – sjeme, đubrivo, gorivo i radnu snagu.

Visoke temperature i nedostatak vlage dodatno otežavaju pripremu zemljišta za jesensku sjetvu. Poljoprivrednici se trenutno pripremaju za sjetvu uljane repice, ali je stanje na parcelama nepovoljno.

– U pripremi smo za sjetvu uljane repice, ali uslovi su jako loši. Čekamo kišu. Ako je bude, sjetva će biti moguća. U ovako suhim uslovima nema mnogo logike sijati, pogotovo uljanu repicu – naveo je Blažević.

Suho zemljište, dodaje, znači i veće troškove pripreme, jer je za obradu potrebno više vremena i goriva, a dodatni troškovi nastaju i zbog repromaterijala i sjemena.

Ovogodišnju situaciju poljoprivrednici smatraju ozbiljnim udarom na proizvodnju i očekuju da nadležni razmotre mogućnost proglašenja elementarne nepogode, kao i eventualnu pomoć proizvođačima koji su pretrpjeli velike gubitke.

– Mislim da će se svaki poljoprivredni proizvođač složiti da je ovo jednostavno elementarna nepogoda. Nema proizvođača u okolini kojeg nije pogodilo, bilo da je riječ o ratarstvu ili voćarstvu. Ovo nije nešto što je do nas, nego jednostavno vremenska nepogoda – ističe Blažević.

Za sada, kaže, nema konkretnih zahtjeva za proglašenje elementarne nepogode niti za nadoknadu štete, ali poljoprivrednici očekuju da bi se o tome moglo razgovarati nakon sagledavanja konačnih rezultata žetve.