Ekonomija

Došao iz starog svijeta, a onda postao protagonista modernog doba

Pronalasci Nikole Tesle pomogli su da ovaj tekst stigne do uređaja na kom ga čitate. "Teslu ne doživljavam samo kao oca električne energije ili komunikacije sa jednog kraja svijeta na drugi.

FOTO: WIKIPEDIA / NIKOLA TESLA
FOTO: WIKIPEDIA / NIKOLA TESLA

Ovo je rekao istoričar i režiser Majkl Kraus za BBC u danima kada se obilježava 80 godina od smrti Tesle, prenosi Srpskainfo.

– Imao je ideje koje su bile ispred njegovog vremena – bio je vizionar koji je dao doprinos napretku čovečanstva – rekao je.

Ali tada, krajem 1890., dok je Tesla koračao binom njujorškog univerziteta Kolumbija držeći svjetleće cijevi u rukama kako bi predstavio svježe izumljeni oscilirajući transformator, svijet je uglavnom bio u mraku.

– Električna energija je bila stvar budućnosti i većina ljudi je morala da posjećuje mjesta na kome je ona izložena da bi je vidjela na djelu” -opisuje istoričar Juan Rajs Moras u knjizi Nikola Tesla i električna budućnost.

Ali to će se uskoro promijeniti.

Jarka svjetla

Nikola Tesla je rođen 1856. godine u Habzburškoj monarhiji (njegovo rodno mjesto Smiljan je u današnjoj Hrvatskoj, a njegova porodica je bila srpska), ali je kao mladić otputovao ka jarkim svjetlima njujorške metropole.

U Njujork je stigao 1884. godine, kako bi radio za slavnog pronalazača i biznismena Tomasa Edisona.

– Došao je iz starog svijeta i postao jedan od protagonista modernog vremena – kaže Kraus.

Kad je kročio na američko tlo, inženjer elektrotehnike i mašinstva – i futurista – imao je samo par centi u džepu i nacrte za leteću mašinu, prema još jednom njegovom biografu, Inez Viteker Hant.

Ali Teslu nije proslavila leteća mašina.

On je godinama usavršavao asinhrone motore – koji rade na naizmjeničnu struju.

I stigao je u Sjedinjene Američke Države baš u pravom trenutku, kada se zahuktavala borba za električnu energiju.

Uvođenje struje u svijet

Svijet se razvijao i bilo mu je potrebno više energije, a naučnici i biznismeni su ušli u trku za pronalaženjem najefikasnijeg načina proizvodnje i prenosa struje kojom bi obasjali svijet i pokrenuli moćne mašine.

– Postojala su dva konkurentska sistema prenosa električne energije – kaže Moras za BBC.

Borba se vodila između američkog preduzetnika i inženjera Džordža Vestinghausa i Teslinog šefa Tomasa Edisona da bi se utvrdilo da li će se za prenos električne energije koristiti naizmjenična struja (AC) ili jednosmjerna struja (DC).

Kompanija Tomasa Edisona je ulagala u jednosmjernu struju, koja teče u samo jednom smjeru i putuje kratkim razdaljinama, pri jednoj te istoj voltaži, prenosi Blic.

Ali, naizmjenična struja teče u raznim pravcima, može da se prenese dalje od jednosmjerne, a njena voltaža se pojačava ili smanjuje.

Budući da može da putuje dalje, isporučuje električnu energiju na više mjesta.

– To vam je kao da poredite zaprežna kola sa mlaznjakom – rekao je Teslin biograf Mark Sajfer za BBC.

Kad je Tesla stigao u Njujork, već je imao “mlaznjak” u džepu – eksperimentisao je sa naizmjeničnom strujom dok je radio u Evropi i napravio prvi asinhroni motor 1883. godine.

Ali budući da je Edison insistirao na prenosu jednosmjerne struje, njih dvojica su se razišla i uskoro je Vestinhaus kupio prava na patent za Teslin sistem transformatora i motora naizmjenične struje.

Teslin dizajn je uspio da isplativo prenese električnu energiju na velike udaljenosti i u upotrebi je i danas.