No ovog puta, opasnost od njihovog utjecaja se ne smije podcjenjivati.
U ovoj godini, desničarski val u anketama se čini veći i ozbiljniji nego ikad prije. Prognoze sugerišu da bi nacionalisti i krajnja desnica mogli osvojiti gotovo četvrtinu mjesta u Europskom parlamentu u junu.
Čak i ako desni centar, koji se trenutačno smatra favoritom na izborima, odbije formirati koaliciju s rastućim marginalnim radikalnim strankama, postoji realna mogućnost da će krajnja desnica prvi put moći utjecati na smjer evropske politike. Tradicionalne snage suočavaju se s izazovom koji ne smiju ignorisati.
Uloga Njemačke u jačanju desnice
Njemačka se ističe kao predvodnik bezrezervne podrške Izraelu, posebno Netanjahuu. Ovo ponašanje može se djelomično objasniti historijskim kontekstom, posebno s obzirom na traume nacističke ere, ali i rastućim problemom antisemitizma u suvremenoj Njemačkoj, gdje ultra desnica postaje sve moćnija. Ova situacija može motivisati Njemačku da zauzme tako angažovanu poziciju, dok se neki drugi evropski centri nastoje usredotočiti na objektivniju politiku.
Nasuprot tome, Slovenija, također punopravna članica Evropske unije, jasno staje uz Palestinu, izražavajući solidarnost s palestinskim narodom. Rat u Gazi podijelio je moćnike širom Evrope, ali njemački stav je bio očekivan s obzirom na dosadašnje političke trendove.
Stavovi Njemačke i Slovenije pokazuju duboke podjele unutar EU-a u pogledu bliskoistočnog konflikta, ističući različite perspektive i političke prioritete među članicama Unije.
Parlamentarni izbori u EU – ključni trenutak za budućnost
Junski izbori bit će neosporni pokazatelj političke klime u Evropskoj uniji. Nažalost, desničarski momentum je u porastu. Moramo se prisjetiti nedavne prošlosti kada su populisti s obje strane političkog spektra doživjeli neuspjeh na izborima. Demokratske stranke su tada preuzele kontrolu, ali sada se suočavamo s čistom ideologijom desnice, koja predstavlja opasniju prijetnju od populista.
Dok su populisti računali na neefikasnost vlade, desničarska ideologija nudi rješenja koja su duboko problematična. Trendovi poput dolaska Geerta Wildersa na vlast u Nizozemskoj ukazuju na rastuću privlačnost alternativnih političkih opcija. Ako Njemačka, ključna zemlja EU, bude imala vladu koja podržava takve ideje, Europa će se naći u velikom problemu. Sličan trend vidljiv je i u Francuskoj, gdje je Marine Le Pen značajan politički faktor.
Desničarski val također jača u skandinavskim zemljama, dok Slovačka već ima desničarsku vlast. Mađarska pruža snažnu podršku desnici, dok Poljska, nakon osam godina vladavine desnice pod Jarosławom Kaczyńskim, sada nudi nadu kao svjetionik za EU. Međutim, pitanje je hoće li EU prihvatiti takav model, jer članice često prvenstveno gledaju svoje financijske interese.
Iako zvuči bolno, EU se sastoji od 27 država koje uglavnom gledaju svoje interese, a kopiranje politika drugih nije uobičajeno. Upkos potencijalnom bolnom putu, važno je da EU pronađe rješenja koja će osigurati njezinu političku stabilnost i prosperitet.
Desnica u EU mogla bi iskoristiti ekonomski pad za veliku pobjedu na izborima
Nekoliko istraživanja pokazuje snažan porast stranaka krajnje desnice koje pripadaju skupini Identitet i demokratija (ID).
Ta grupacija uključuje francusko Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, njemačku stranku AfD, belgijski (flamanski) Vlaams Belang i austrijski FPO. ID bi mogao postati treći klub po broju zastupnika u Europskom parlamentu i preteći liberalni klub Obnovimo Evropu koji ima sličnu snagu kao druga radikalno desna skupina koja raste – Europski konzervativci i reformisti (ECR). U ECR-u su stranka Giorgie Meloni, poljski PiS, španjolski Vox itd.
“Velika koalicija” koja okuplja pučane, socijaldemokrate i Obnovimo Europu “trebala bi ostati većina u Europskom parlamentu, ali će nedvojbeno biti oslabljena”, rekao je stručnjak Chopin.
Prema studiji think tanka European Council on Foreign Relations ta bi koalicija ove godine mogla osvojiti 54 posto mjesta u Europskom parlamentu, što je pad u odnosu na trenutnih 60 posto.
Krajnja desnica već vrši pritisak na institucije EU, primjerice, podupiranjem bunta poljoprivrednika u posljednjih nekoliko tjedana.
Ako iz izbora u lipnju izađe jača, krajnja desnica će vjerojatno tražiti strožu migracijsku politiku i još više će otežati usvajanje zakona u određenim područjima poput zaštite okoliša. Krajnja desnica bi također pokušala blokirati veću integraciju EU-a.
Rastući troškovi hrane, gospodarska stagnacija i pogoršanje životnog standarda mogli bi pokrenuti birače u naručje krajnje desnice na nadolazećim europskim izborima ove godine, stvarajući potencijal da dodatno potresa političku agendu u Bruxellesu, izvještava AFP.
Građani Evropske unije suočavaju se s višestrukim izazovima. Dok se gospodarstvo EU-a oporavljalo od pandemije koronavirusa, Moskva je 2022. godine izvršila invaziju na Ukrajinu, prisiljavajući Evropu da traži nove izvore energije. Porast cijena plina i električne energije nanio je štetu kućanstvima i firmama, dodatno opterećujući ionako oslabljeno gospodarstvo. Ovi događaji predstavljaju izazov ne samo za evropske političare već i za samu stabilnost i prosperitet Unije.