Međutim, dešavanja koja su pratila Izvještajno-izbornu skupštinu ovog udruženja, održanu 27. marta ove godine, izazvala su ozbiljno nezadovoljstvo dijela članstva koje smatra da izbor novog rukovodstva nije proveden u skladu sa Statutom, već da su pojedinci, mimo propisanih procedura, preuzeli upravljanje društvom.
Planinarska društva oduvijek su predstavljala mjesta okupljanja ljudi koje povezuje ljubav prema prirodi, planinama, prijateljstvu i međusobnom uvažavanju. Upravo zbog toga posebno zabrinjava kada se u takvu sredinu uvuku podjele, sukobi i interesi koji nemaju nikakve veze sa planinarstvom. Umjesto razgovora i zajedničkog rada, među članovima se stvara nepovjerenje, a dugogodišnja prijateljstva dolaze na ozbiljnu kušnju.
Tihi „puč“ i kršenje statutarnih procedura
Po riječima Uzeira Merdžanovića, jednog od članova Planinarskog društva „Planinar“, u ovom slučaju izvršen je svojevrsni tihi „puč“, tokom kojeg su iz procesa odlučivanja potisnuti upravo oni članovi koji su godinama gradili i razvijali društvo.
-Statut našeg udruženja jasno propisuje da svi članovi društva tajnim glasanjem biraju određeni broj delegata koji imaju ovlaštenje da predlažu kandidate za predsjednika i članove Upravnog odbora, ističe Merdžanović. Međutim, tako nešto nije urađeno. Umjesto toga, pojedinci iz rukovodstva samoinicijativno su sastavili spisak delegata koji su, mimo odredaba Statuta i bez prethodnog razrješenja nekih od dotadašnjih nosilaca funkcija, izvršili izbor novog rukovodstva. Time su brojni dugogodišnji članovi, osnivači i ljudi koji su svojim radom stvarali ugled ovog društva praktično isključeni iz procesa odlučivanja.
Posebno zabrinjava, smatraju nezadovoljni članovi, što se na taj način zanemarilo osnovno demokratsko načelo prema kojem svi članovi imaju jednako pravo učestvovati u radu svog udruženja. Kada se Statut, kao najviši pravni akt jednog udruženja, počne tumačiti proizvoljno ili potpuno zanemarivati, tada se otvara prostor za samovolju pojedinaca, a povjerenje među članovima ozbiljno narušava.
Zanemaren višedecenijski doprinos članova
Mnogi članovi koji godinama svojim dobrovoljnim radom uređuju planinarske staze, organizuju pohode, učestvuju u akcijama zaštite prirode i predstavljaju društvo na brojnim manifestacijama osjećaju da su nepravedno uklonjeni. Njihov višedecenijski doprinos, iskustvo i ugled, kako tvrde, odjednom su postali manje važni od ambicija pojedinaca koji danas žele upravljati društvom.
Upravo zbog toga dio članstva postavlja pitanje da li su u cijelom procesu prevagnuli lični ili čak politički interesi, umjesto interesa planinarskog društva. Kada se u udruženjima građana počne razmišljati po političkoj matrici – ko će preuzeti funkciju, ko će imati većinu i ko će kontrolisati donošenje odluka – tada se gubi ono zbog čega su takva udruženja i osnovana. Planinarstvo nije politika, niti bi smjelo postati poligon za ostvarivanje bilo čijih ličnih ambicija.
Ministarstvo pravde i uprave KS odbacilo upis promjena
Da nezadovoljstvo nije ostalo samo na riječima potvrđuje i činjenica da je 28 članova uložilo prigovor na način provođenja izbornog procesa. Nakon razmatranja cjelokupne dokumentacije, Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo odbacilo je zahtjev Udruženja Planinarsko društvo „Planinar“ za upis promjena u Registar udruženja, uz nalog da se izbor organa upravljanja uskladi sa odredbama Statuta.
Takva odluka predstavlja ozbiljno upozorenje da se statutarne procedure moraju poštovati bez izuzetka. Nijedna funkcija, ma koliko bila važna, ne može biti iznad pravila koja su sami članovi prihvatili prilikom osnivanja i rada udruženja.
Kako razriješiti vogošćanski gordijev čvor?
Kako će se u narednom periodu razriješiti ovaj svojevrsni gordijev čvor, teško je prognozirati. Ono što je izvjesno jeste da bi najveću štete moglo pretrpjeti upravo društvo koje je godinama okupljalo ljude različitih generacija i uvjerenja, povezane isključivo ljubavlju prema planinama i prirodi.
Bilo bi zaista šteta da zbog nečijih ličnih ambicija, želje za funkcijama ili eventualnog političkog uticaja budu potisnuti ljudi koji su decenijama stvarali ovo društvo, prenosili planinarsko znanje mlađim generacijama i svojim radom gradili njegov ugled. Funkcije dolaze i prolaze, ali ugled, međusobno povjerenje i prijateljstvo grade se godinama, a mogu biti narušeni u veoma kratkom vremenu.
Planinarsko društvo treba ostati mjesto gdje će se vrednovati rad, iskustvo, poštenje i ljubav prema prirodi, a ne prostor za politička nadmetanja ili ostvarivanje ličnih interesa. Samo dosljednim poštivanjem Statuta, uvažavanjem svih članova i otvorenim dijalogom moguće je vratiti izgubljeno povjerenje i sačuvati ono što je godinama predstavljalo najveću vrijednost ovog udruženja – zajedništvo.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.