Pitanje izbornog zakona ostaje neriješeno uprkos brojnim pokušajima dogovora, dok se uoči svakog izbornog ciklusa otvaraju nove teme koje dodatno produbljuju podjele poput aktueliziranja ideje o trećem entitetu.
U takvom ambijentu stiče se utisak da političke krize nisu izuzetak, već pravilo koje oblikuje svakodnevni život građana.
Dr. Elmir Sadiković, uvaženi profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu za Bosnainfo komentirao je ova aktuelna politička pitanja u Bosni i Hercegovini.
Bosnainfo: Da li su izmjene izbornog zakona u Bosni i Hercegovini nastavak političke proizvodnje patnje, jer vidimo koliko vladajuće strukture obezvređuju svaki pokušaj opstojnosti države kao takve?
Sadiković: Reforma izbornog zakona predstavlja međunarodnopravnu obavezu države Bosne i Hercegovine, koja proizlazi iz presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali i iz strateškog opredjeljenja zemlje za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Svaki državljanin Bosne i Hercegovine mora uživati jednaka politička prava, odnosno jednako pravo učešća u vršenju javne vlasti.
Suštinski problem leži u instrumentalizaciji ovog pitanja, odnosno u nastojanjima da se kroz reformu izbornog zakonodavstva ostvare drugi politički ciljevi. Pitanje diskriminacije može se riješiti isključivo ustavnom reformom, a ne uspostavljanjem novih etnički definiranih izbornih jedinica.
Bosnainfo: Koliko je realno očekivati da je moguće postići da novi izborni zakon riješi dugogodišnje blokade i osigura ravnopravnost svih građana u Bosni i Hercegovini?
Sadiković: Izgledi za postizanje konsenzusa trenutno su izuzetno ograničeni, ne samo zbog činjenice da je riječ o izbornoj godini, već i zbog kontinuiranog prisustva politika koje produbljuju etničke podjele u Bosni i Hercegovini i negiraju državu u egzistencijalnom smislu.
Bosnainfo: Svjedoci smo kako se u posljednje vrijeme sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ne održavaju zbog upornih blokada, da li je moguće da delegati koji ovo rade snose sankcije ili takav scenarij nije moguć u ovoj vlasti?
Sadiković: Blokada rada državnih institucija posljedica je strukturalnih nedostataka postojećeg političkog sistema. Sama mogućnost da se na duži vremenski period paralizira rad ključnih institucija ukazuje na nužnost institucionalnih reformi koje bi onemogućile takvo djelovanje bez odgovarajućih političkih posljedica.
Bosnainfo: Sve glasnije se priča o “trećem entitetu” što je direktno rušenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, održan je i skandalozni skup u Zagrebu gdje su BiH etiketirali kao “neuspjelu državu” i prijetnju – Vaše mišljenje kako Bosna i Hercegovina da odgovori na ove pokušaje diskreditiranja?
Sadiković: Pitanje unutrašnjeg političkog uređenja Bosne i Hercegovine primarno je njeno unutrašnje pitanje, o kojem konačnu odluku donosi Parlamentarna skupština BiH. Ideja o uspostavljanju trećeg entiteta pokazuje se kao politički neodrživa.
Racionalnije rješenje moguće je tražiti u modelu autonomnih regija, kao historijski i geografski zaokruženih cjelina, koje bi bile u skladu sa historijskim iskustvom regionalizacije Bosne i Hercegovine, ali i sa standardima politike regionalnog razvoja Evropske unije.
Bosnainfo: Vaše mišljenje postoji li u Bosni i Hercegovini pojedinac ili stranka koja osim što nudi teoretski obrise nade neke bolje budućnosti, može i da dokaže djelima?
Sadiković: Političke stranke u Bosni i Hercegovini suočavaju se s dubokom krizom, koja je u velikoj mjeri rezultat neadekvatnih kadrovskih politika u proteklim decenijama. Nedostatak znanja, stručnosti i dugoročne vizije ograničava njihovu sposobnost da odgovore na savremene izazove i artikuliraju održiv model društvenog i političkog razvoja zemlje.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.