“Nedavno se pojavila iz štampe nova knjiga Vildane Stanišić (Princess Vildana) pod naslovom Aida. Sama činjenica što roman nosi žensko ime govori o pozicioniranju ženskog u središte autorkine pažnje. Kao lajtmotiv ovog literarnog djela je tematiziranje nekih arhetipskih situacija čovjekove egzistencije, u ovom slučaju dramatičnih događanja jedne bosanske žene tokom nedavnog rata na ovim prostorima. Oko ovog glavnog motiva spliću se još mnogi stvarajući, zajedno sa pripoviješču o glavnoj junakinji priče Aidi, i priče o nizu drugih likova i nekoliko „vremena“ predratnog, ratnog i poslijeratnog što otvara mnoga interesantna pitanja o ljudskom trajanju”, stava je Dizdarević.
Naglašava da su životi žena, ako se govori o toj biološkoj podjeli, i dalje su u dobroj mjeri neistraženi.
“U književnosti, pa tako i psihologiji i drugim naukama, koje uglavnom uče od književnosti, žena je viđena, opisana i analizirana ili od strane muškaraca ili u odnosu na muškarce. Ženske zajednice su ostale nemušte, premda se u njima mnogo toga događa i više nego u vertikalnim postavkama otac-sin, sin/kćerka-otac-majka. Ženske priče više podsjećaju na krugove koji se preklapaju na nekoj vodoravnoj, veoma ravnoj, površini a nekada i poklapaju. One grade, među sobom, jednu zonu razumijevanja prirodno nedostupnu drugima, dok se istovremeno neprestano nadmeću i tek u takvim zajednicama otkrivaju značaj nepovredivosti ličnog prostora”, navodi Dizdarević.
Uloga žena
Naime, postoji određeni broj radova o bosanskoj ženi kroz istoriju, o njenoj sudbini i njenoj ulozi u pojedinim pitanjima privatnog i javnog života. U vrijeme kada je na današnjem bosanskohercegovačkom tlu postojala Kraljevina Bosna živjele su kraljica Mara Jelena (1447-1500) kao i Katarina Kosača Kotromanić (1424-1478), supruga kralja Stjepana Tomaša i o njima ima podataka od domaćih ali i inostranih istoričara i spisatelja.
Ima nešto podataka i o suprugama ili rodicama pojedinih bosanskih velikaša. U periodu Osmanske imperije, žene su bile vezane za kuću, njihovo kretanje je bilo ograničeno i praćeno sistemom couverture (pokrivanja) i u oblačenju i u ponašanju, bez obzira na etno-konfesionalnu pripadnost. Dolaskom Austro-Ugarske u BiH krajem XIX vijeka stanje se nešto mijenja jer se žene u Bosni i Hercegovini djelimično pojavljuju u javnoj sferi, prvenstveno se baveći prosvjetnim, kulturnim i humanitarnim radom. Pokret za emancipaciju žena nastavlja se u Kraljevini Jugoslaviji i dobija nove impulse i dimenzije u narednom vremenu.
“Iako danas žene u BiH učestvuju u društvenom životu u svim njegovim aspektima, mišljenje je – ipak nedovoljno. I pored toga što postoji veliki broj tekstova i knjiga posvećenih bosanskoj ženi toga ne može biti mnogo. U tom kontekstu posmatram i roman Aida Vildane Stanišić. Ovo književno djelo, proglašeno debitantskim romanom 2025. godine u Bosni i Hercegovini, svjedoči o tome kako kod spisateljice Stanišić literarni duh i dar ne posustaju. O pomenutoj knjizi još uvijek nisu napisani temeljitiji tekstovi, ona još uvijek nije bila predmetom ozbiljnijih kritičkih razmatanja. Stoga ću pokušati sa nekoliko stavova da ustvrdim i podložim argumente zašto je roman Aida značajno književno djelo, a Vildana Stanišić književnica koja je na dobrom putu da obezbijedi istaknutije mjesto u savremenoj bosansko-hercegovačkoj literaturi”, navodi Dizdarević.
U središtu priče ovog romana je Aida o čijoj dramatičnoj sudbini autorica knjige pripovijeda manirom umješnog naratora koji brojne radnje svoje junakinje dočarava kao da je bila njihov neposredni sudionik.
“Dekomponovani, naizgled haotični, životni predjeli samoće glavne junakinje priče, njene izvjesne praznine i osamljenosti, obojeni su u ovoj prozi čežnjom za integracijom, za obnovom i trajanjem. Aida je cijeli svoj život žrtvovala zbog drugih, a za nju niko nije imao razumijevanja. Najčešće je ispaštala za greške za koje nije bila kriva.
Čežnja za ljubavlju
Glavna junakinja romana svo vrijeme žudi za ljubavlju i cjelinom, naspram turobno suvoparne proze zbilje. Željko je njena prva velika ljubav čiji život se tragično završava. Nakon rata Aida dolazi u Mostar i posjećuje njegov grob. Na stranama knjige koje govore o toj posjeti iskazani su pokreti duše jednog mladog ljudskog bića, zapretani slojevi, treperenja i značenja srca. Ekspresivnim detaljima, poput znamenite Ane Ahmatove koja u svojim stihovima govori o „neutaženom zovu ljubavi u okeanu vremena“, autorka knjige Vildana Stanišić ovdje oblikuje neuhvatljivu boju Idealne ljubavi. Ovaj prekrasan iskaz o jednom divotnom ljudskom osjećanju uzličio mi je na zlatnu nit Arijadninog klupka bačenu s nepegledne visine čija vlakna ne mogu naći tlo. Jer se Aida obraća svojoj ljubavi koja više nije među živima”, ističe Dizdarević.
Tokom narednih godina, navodi, kalvarija Aidinog života se nastavlja.
“Ona biva prisiljena da se uda za bivšeg policajca Mirka Stevića. Ova ličnost je u romanu prikazana kao sasvim negativna (amoralna) osoba, koja „ako ne može ništa da vam uzme, uzeće vam to ništa“ (Ne sjećam se ko je to rekao, a zar je važno!). Pred kraj života taj lik, suočen sam sa sobom i svojim ispraznim emotivnim životom, zapitaće se da li je sve moralo tako biti, ali to je tek kratki sjev njegove otupjele savjesti.Rečeno je već, roman Aida je jedna vrsta literarno-analitičkog reza kroz nedavna ratna i poratna zbivanja na ovim prostorima”, naglašava Dizdarević.
Priča o ovoj bosanskoj ženi, ističe, jeste priča o čudesnosti običnog života i umijeću življenja na ovim balkanskim prostorima, što je u ovoj knjizi, mora se priznati, doseglo komponente prave umjetnosti.
“Autorka majstorski barata dijalogom, detaljima. Jezička temperatura koju podižu lucidnost opservacije, iznijansiranost izraza i primjerena akribija važne su odlika ove knjige. Ovdje-ondje da se primijetiti autobiografsko iskustvo autorkino, ili tekstovi koji su po nekim svojim važnim sadržinskim elementima veoma bliski ili veoma slični autobiografskom (ili mistifikovanom autorskom) iskustvu, što knjizi kao cjelini daje veoma specifično umjetnićko značenje”, stava je Dizdarević.
Svođenje računa
U tematsko-sadržinskom smislu, naglašava, u drugom dijelu knjige očituje se neka vrsta bilansiranja života glavne junakinje priče – Aide, njeno svođenje računa same sa sobom, sa svijetom oko sebe.
“U kompozicionom smislu majstorski napisan, sa suptilnim smislom za detalje koji, sa svoje strane obogćuju tkivo teksta, iznijansiranog izraza, retorički efektan, dobro refleksivno utemeljen, ovaj roman navodi na ozbiljna razmišpljanja o realnoj potrebi kritičkog suočavanja sa našom prošlošću, njenoj spoznaji i moralnoj i duhovnoj obnovi. Ovo ostvarenje višeslojno je u ravni filozofskog i psihološkog književnog plana, Čitalac, naime, ima mogućnost izbora: ili da snažnije percipira temu – žena u ratu, ili (da) jemožda za složeniju opservativnu varijantu koja bi se mogla odnositii na pitanja ljudskog postojanja. U krajnjoj konsekvenci ono je, zapravo, samo nekakvo privremeno „razgledanje“ svijeta čiji je najveći plijen – upravo čovjek”, navodi Dizdarević.
U različitim varijacijama poruke u ovoj knjizi, smatra, su protiv zla koje poništava sve snage, sve radosti, sve razloge i svaki smisao života.
“Na sreću, ratne strahote ne mogu poništiti one ljudske vrijednosti koje se suprostavljaju svakom zlu, koje nas uvjeravaju da čovjek može mnogo da izgubi, a da ostane to što jeste. Ako pisac, kao društveno biće, ne može birati ni vrijeme ni sredinu u kojima će djelovati onda još uvijek slobodno može izabrati stav što će ga zauzeti prema određenim istorijskim datostima”, ističe Dizdarević.
Orjentisati sebe u vremenu i prostoru, navodi, ne znači samo postaviti dijagnozu toga vremena i prostora nego i osjetiti i spoznati bistrom sviješću njihovo kretanje od juče, preko danas, u sutra.
“Da li će biti preplašeni miš u oluji, sebeljubljiv deseperados na krhkoj žici svoga literarnog talenta, ili spisatelj(ica) borac koji(a) će mraku jednog vremena suprostaviti svoje riječi, svoje stavove i proteste – pitanje je ne samo talenta i temperamenta pojedinog pisca, nego i intelektualnih i moralnih njegovih mogućnosti. Na ova pitanjaVildana Stanišić je u svojoj knjizi Aida dala odrešite odgovore što ovo štivo približava veoma vrijednom literarnom rezultatu ne samo u Bosni Hercegovini već i u širim kontekstima”, navodi Dizdarević.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.